Marketing
Motovun – grad Velog Jože
Na cesti Ž5007 (Buje – Pazin), između raskršća s cestom D44 (čvor Nova Vas, A9 - čvor Lupoglav, A8) i naselja Karojba, nalazi se naselje Motovun (397 stanovnika – 2021. g.) koji je sjedište istoimene općine (912 stanovnika – 2021. g.). Motovun se razvio kao utvrđeno naselje u kasnoj antici na mjestu prapovijesne gradine. Prvi put se spominje 804. godine u listini Rižanske skupštine (sabor koji je sazvao franački car Karlo Veliki i njegov sin Pipin kako bi se riješili sporovi među stanovništvom u Istri izazvani nezadovoljstvom novom vlasti u razdoblju kada Istra prelazi iz bizantske pod franačku vlast) kao središte šireg područja. Tijekom 12. i 13. stoljeća u Motovunu se razvio komunalni oblik uprave. Taj oblik uprave se teško odupirao velikašima te je od sredine 13. stoljeća imao podestata kojeg je potvrđivao akvilejski patrijarh. Kako bi se oslobodio akvilejske svjetovne vlasti i grofova Goričkih, 1278. godine je prihvatio vlast Mletačke Republike. Motovun je postao važna strateška točka u mletačkom dijelu Istre, između ostalog i zbog nadzora nad Motovunskom šumom. Nakon Drugog svjetskog rata iselio se veliki dio stanovništva te je grad zapušten. 1970-ih godina je započela obnova Motovuna.
Auto smo parkirali na parkiralištu između nekadašnje kolne vage te vježbališta i boćališta u dijelu naselja Motovun koji se zove Kanal.
S parkirališta smo krenuli cestom Ž5007 prema sjeveroistoku i nakon stotinjak metara skrenuli desno na stepenište koje prolazi pored Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin - Područne škole Motovun.
Dalje nastavljamo starim, vjerojatno srednjovjekovnim, stepeništem Rotonda.
Na vrhu stepeništa je vidikovac s ladonjom na kojem se nalaze dvije poučne table o općinskim naseljima Brkač i Kaldir.
Nastavili smo uzbrdo ulicom Rižanske skupštine, a potom ulicom Gradiziol koja prolazi uz kameni potporni zid u kojem je kapelica u niši.
Ulica nosi ime predgrađa koje se razvilo u 14. i 15. stoljeću. U taj dio grada se ulazilo kroz vrata koja su se nalazila blizu crkve Blažene Djevice Marije od Servita. Sjeverni pristup predgrađu čuvao je niz visokih i dijelom utvrđenih kuća, a južnu stranu zid s opkopom. Današnji izgled Gradiziol je dobio u 18. stoljeću uz manje graditeljske intervencije tijekom 19. stoljeća.
Na prvom sljedećem raskršću, na kojem se nalazi poučna ploča s kartom i znamenitostima Motovuna, skrenuli smo desno i ubrzo stigli do mjesnog groblja Motovun s jednobrodnom crkvom sv. Margarete.
Crkva sv. Margarete ima metalnu preslicu s jednim zvonom i ispod njenog trijema se ulazi na groblje. Iza crkve je popločena staza omeđena drvoredom čempresa (Cumpressus semprevirens).
Vratili smo se nazad do raskršća s poučnom pločom i nastavili uzbrdo ulicom Gradiziol na koji je tridesetak metara dalje, jednobrodna crkva Blažene Djevice Marije od Servita.
Crkva Blažene Djevice Marije od Servita je izgrađena 1584. godine i bila je dio samostana koji su 1595. godine podigli Redovnici Službenici Blažene Djevice Marije poznati i kao serviti. U samostanu su djelovali do 1790. godine, a 1749. godine su podigli zvonik visok 15 metara. U podu u unutrašnjosti crkve je niz grobnica imućnih motovunskih obitelji. Na pročelju crkve se nalazi kamena ploča iz 1676. godine.
Dvjestotinjak metara dalje je raskršće na kojem se nalazi slavina i spomen plača Vladimiru Nazoru (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) piscu romana Veli Jože.
Nastavili smo ravno i ubrzo stigli do kule poznate kao Nova vrata koja je izgrađena, prema natpisu nad izlaznim portalom, obnovom iz 1607. godine u vrijeme podestata Marca Pasqualagia. Na kuli se nalazi nekoliko kamenih grbova, a na vrhu je kameni lav sv. Marka.
U prolazu ispod kule je lapidarij u kojem su izloženi antički i srednjovjekovni natpisi te reljefi.
Malo dalje se nalazi komunalna palača koja je najvećim dijelom izgrađena u 13. stoljeću. Tada je, uz što je bila gradska vijećnica, bila važan dio obrane grada. Motovunska komunalna palača je najsačuvanija romanička javna građevina u Istri i Hrvatskoj. Iako je tijekom stoljeća pretrpjela mnoge graditeljske promjene, na njenom se zapadnom pročelju vide originalne romaničke bifore.
Sljedeće što smo posjetili je gradska loža s koje se pruža lijep pogled na dolinu rijeke Mirne.
Motovunska loža se spominje kao javni prostor 1331. godine, Lobia Maior, ali nije poznato da li se nalazila na mjestu današnje koja je izgrađena u 17. stoljeću.
U blizini se nalaze Glavna vrata koja kroz nadsvođeni prolaz vode u najstariji dio naselja Motovun. Vrata su zajedno s kulom podignuta u 16. stoljeću. I na ovoj kuli je ugrađeno nekoliko kamenih grbova.
Ušli smo u najstariji dio naselja Motovun, na prostrani Trg Andrea Antico koji je dobio ime po renesansnom skladatelju i tiskaru nota (Motovun, oko 1480 – ?, nakon 1539). Na trgu se nalazi stražnja strana prije spomenute komunalne palače, cisterna iz 15. stoljeća te kasnorenesansna trobrodna župna crkva sv. Stjepana sa zvonikom.
Župna crkva sv. Stjepana je izgrađena 1614. godine na mjestu starije crkve koja je najvjerojatnije izgrađena na temeljima antičke bazilike. Prema jednoj predaji tu su u 11. stoljeću sahranjeni istarski markgrof Enghelbert i grofica Matilda. Crkva je današnji izgled dobila obnovom u 18. stoljeću. U crkvi je mnoštvo umjetničkih djela među kojima je oltar s mramornim kipovima sv. Stjepana i sv. Lovre te stropne slikarije iz 18. stoljeća.
Pored župne crkve sv. Stjepana je zvonik sa satom visok 27 metara. Zvonik je izgrađen u 13. stoljeću kao glavna kula i osmatračnica. Više puta je obnovljen, na što podsjećaju natpisi na njegovim zidovima, a o obnovi 1528. godine koju je poduzeo potestat Giacomo Zeno podsjeća natpis s njegovim grbom.
Na južnom dijelu Trga Andrea Antico se nalazi palača Polesini ispred koje je cisterna. Palača je izgrađena u 18. stoljeću. U njoj su živjele najbogatije motovunske patricijske porodice koja su upravljale velikim kompleksima plodne zemlje na području Zamaska, Motovunskih Novaka i Poreča. Od 18. stoljeća Polesini nose titulu markiza.
S trga smo nastavili prema jugu, prema motovunskim gradskim zidinama. Na početku zidina se nalazi zgrada na kojoj je mural Velog Jože. Veli Jože je književno djelo Vladimira Nazora iz 1908. godine koje je nastalo na temelju narodnih priča i folklornih motiva. Glavni lik je div Jože koji živi u okolici Motovuna. Dobri div Veli Jože je postao narodni simbol moći i snage.
Najranije očuvane motovunske gradske zidine su iz 11. i 12. stoljeća. Tada su izgrađeni visoki i čvrsti zidovi pojačani kulama, koji se dodatno pojačavaju krajem 12. i 13. stoljeća. Početkom 15. stoljeća Motovun ima oblik gotičke utvrde. Ponovno se gradske zidine pojačavaju u 16. stoljeću te se fortifikacijskom sustavu dodaje samostan servita s novim bastionom. U 17. stoljeću je dio zidina porušen prema odredbama mirovnog sporazuma između Mlečana i Habsburgovaca.
Krenuli smo na šetnju motovunskim gradskim zidinama s kojih se pružaju prekrasni vidici.
Šetnja gradskim zidinama je završila na sjevernom dijelu Trga Andrea Antico kojeg smo prošli i izašli iz najstarijeg djela naselja Motovun kroz Glavna vrata.
Nakon Glavnih vrata smo skrenuli lijevo, spustili se stepenicama u ulicu Borgo koja se spušta nizbrdo. Ulica prolazi podgrađem Borgo koji se razvilo u 14. stoljeću, a do 17. stoljeća bilo je opasano zidinama od kojih je malo toga ostalo.
Stotinjak metara dalje se nalazi jednobrodna crkva sv. Antuna Padovanskog i hospicij.
Crkva sv. Antuna Padovanskog je ranije bila posvećena sv. Ciprijanu, a tim se imenom prvi put spominje 1454. godine. Nije poznato kada je crkva izgrađena, ali je poznato da je temeljito obnovljena u 19. stoljeću. Crkva na južnom zidu ima preslicu s dva okna u kojoj je jedno zvono.
Hospicij je obnovljen 1622. godine, tako piše na kamenoj ploči koja se nalazi iznad ulaznih vrata i ispod niše u kojoj je Blažena Djevica Marija.
Od crkve smo skrenuli lijevo, jer se nekoliko metara dalje u tom smjeru nalazi kuća u kojoj se 28. veljače 1940. godine rodio Mario Andretti koji je 1978. godine bio svjetski prvak u Formuli 1.
Vratili smo se nazad do crkve sv. Antuna Padovanskog i nastavili nizbrdo pored hospicija te prošli pored starog vodovoda (ACQUEDOTTO ISTRIANO - ISTARSKI VODOVOD).
Prošli smo kroz Gotička vrata iz 14. stoljeća koja su dio ostataka zidina podgrađa Borgo i došli do jednobrodne crkve sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije od Vrata.
Crkva sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije od Vrata je izgrađena 1521. godine, a 1898. dograđen joj je 15 metara visok zvonik. Na sredini crkve podignut je oltar sa stubištem i slikom Blažene Djevice Marije s djetetom koja se, prema predaji, upravo na ovom mjestu ukazala na smokvi, poput biblijskog Zakeja.
Nastavili smo popločenom ulicom Rialto nizbrdo prema jugozapadu sve do ulice Rižanske skupštine.
Prije nego što smo nastavili nizbrdo ulicom Rižanske skupštine, skrenuli smo desno uzbrdo do obližnje kapele koja je izgrađena, kako piše na ugrađenoj ploči, 1859. godine u čast Blažene Djevice Marije od zdravlja od strane Giuseppea i Mattea Ghersa.
Vratili smo se nazad na ulicu Rižanske skupštine i nastavili nizbrdo stepeništem Rotonda sve do ceste Ž5007 na kojoj smo skrenuli lijevo.
Na raskršću, 150 metara dalje, skrenuli smo desno u pravcu putokaza za Parenzanu do koje smo stigli nakon 250 metara.
Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) je bila uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst s Porečom između 1902. i 1935. godine. Dužina pruge je bila 123 kilometara i imala 9 tunela, 11 mostova i 6 vijadukata. Dio trase Parenzane je preuređen u biciklističku i pješačku stazu.
Na Parenzani smo skrenuli desno i nakon dvjestotinjak metara stigli do 222 metara dugog tunela Motovun.
Prošli smo tunel Motovun koji je osvijetljen svjetlima na senzor te izašli na drugu stranu i nakon dvjestotinjak metara stigli do nekadašnjeg željezničkog kolodvora Motovun. Zgrada željezničkog kolodvora je jedinstvena na Parenzani, jer je izgrađena od nepravilno oblikovanih blokova vapnenca.
Vratili smo se desetak metara nazad i skrenuli lijevo te nastavili asfaltiranom cestom uzbrdo sve do parkirališta gdje smo parkirali auto.
Karta naselja Motovun s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 4,96 km.
Post je objavljen 06.03.2024. u 21:35 sati.