Marketing
Bergenija
Još uvijek nemam snage za radove u vrtu pa cvjetne gredice ispred kuće gledam samo kroz prozor svoje sobice. A trenutno baš ispod moga prozora cvatu bergenije, lat. Bergenia sp., otporne zeljaste trajnice iz porodice kamenika. Prije dvadesetak godina posadila sam ih ispred patuljastih četinjača u prednjem dijelu vrta. Njeni okruglasti do srcoliki, veliki vazdazeleni kožasti listovi valovita ili nazubljena ruba, duljine i širine oko 25 cm, uljepšavaju naše vrtove tijekom cijele godine. Smješteni su na kratkim peteljkama koje izbijaju iz debela tamnosmeđa podanka što se širi u razini sa zemljom te oblikuju niske rahle busene visoke 30–45 cm. Najčešće su sjajnozeleni, no zimi mogu poprimiti brončanosmeđu ili crvenkastogrimiznu boju. Kasno zimi i u rano proljeće iz njih se izdižu veliki grozdasti cvatovi s blijedoružičastim, tamnoružičastim ili bijelim zvonolikim cvjetićima.
Bergenija, poznata i pod nazivom slonovo uho, jedna je od rijetkih biljaka koje uspijevaju u suhoj sjeni, pa je idealna za prekrivanje tla ispod listopadnog drveća i velikoga grmlja. Pogodna je i za kamenite vrtove, i na suncu i u sjeni, te za ukrašavanje grobova, obrubljivanje staza i cvjetnih gredica. Sjajnozeleni bergenijini listovi izvrsni su i za cvjetne aranžmane. Dobro uspijeva i na vlažnim terenima uz ribnjake, jezerca i potočiće, a njeno veliko široko lišće čini gust nepropusan prekrivač koji sprječava nicanje korova.
Stara vrtlarica kaže – ako vas zanima pročitajte cijeli tekst na njenom vrtlarskom blogu - da bergenija potječe iz hladnih područja istočne i središnje Azije s oštrom kontinentalnom klimom, od Altajskoga gorja i Sibira do Mongolije, pa ta skromna trajnica malih zahtjeva odlično podnosi i hladnoću i vrućinu.
Post je objavljen 21.02.2024. u 11:43 sati.