Marketing
Rasprizorenja
Nakladnik Sandorf pozvao je na predstavljanje nove knjige autorice Leonide Kovač, Rasprizorenja, u Kulturno informativnom centru KIC, u ponedjeljak 22. siječnja u 19 sati.
Prepuna dvorana! Bila je i jedna zanimljiva diskusija u "Botaničaru", ali ja sam odlučila u korist ove promocije - i nisam ni najmanje pogriješila.
U predstavljanju su sudjelovali Leonida Kovač, Irena Bekić, Matko Sršen i Ivan Sršen.
O knjizi će reći:
Doprinos ove teorijske knjige temelji se na dosljednom i temeljitom izvođenju rekonstrukcije slike svijeta nasuprot kojoj se pojedinac ne postavlja kao puki recipijent izuzet iz aktivnosti života prikazanog u toj slici, već kao aktivist njezina rasprizorenja (konačnog oživotvorenja). Ukupnošću istraženih primjera u postojećim literarnim, vizualno umjetničkim, filozofskim, psihoanalitičkim, i mnogim drugim značajnim djelima moderne i suvremene epohe, uspješnim se akterom rasprizorenja pasivne slike svijeta pokazuje onaj (oni) koji pamćenjem i aktivnim svjedočenjem svijesti o sadašnjosti u prvom redu trebaju rekonstruirati ideju zajedništva.
Nataša Lah, recenzentica
"Rasprizorenja" Leonide Kovač neusporediva je knjiga u suvremenoj hrvatskoj esejistici posvećenoj književnosti i vizualnim umjetnostima, ne samo zato što se nadahnjuje „metafizičkom intervencijom“, koju je na putu mišljenja dijalektičkog i historijskog materijalizma poduzeo Walter Benjamin, nego ponajprije zato što osnovni predmet analitičkog raspravljanja, uvodni ali i glavni lik, Austerlitz - uzet iz istoimenoga romana njemačkog pisca W. G. Sebalda iz 2001. - tu, na stranicama njezine knjige, susreće Maltea Lauridsa Briggea iz „Zapisaka“ Rainera Marie Rilkea, iz 1910. Austerlitz, u Sebaldovu romanu, na jednom mjestu kaže svom sugovorniku: I zar ne bi bilo zanimljivo da mi i u prošlosti, u onome što se već odigralo i što je najvećim dijelom nestalo, imamo dogovore i moramo tamo pronaći mjesta i osobe, koje su, takoreći s one strane vremena, s nama nekako povezani.
Matko Sršen, urednik
A autorica nadodati:
Kad Roisi Braidotti inzistira na nužnosti razvijanja kulture poštovanja znanja ona naglašava da politička klasa čini upravo suprotno, pa umjesto zazivanja revolucije govori o alternativnom otporu utemeljnom na načelima feminizma, antirasizma i antifašizma, na solidarnosti, te o suradnji pri pronalaženju margina za djelovanje. Mnoge od tih margina interferiraju danas u polju proširene ekstenzije pojma umjetnosti u kojemu su teorijska promišljanja neodvojiva od praktičnih djelovanja. S jedne od tih margina ispisala sam ovu „knjigu neodređene vrste” shvaćajući je kao vlastiti prilog kritici nasilja.
Leonida Kovač, autorica
Meni osobno, iako autorica tvrdi da je njena knjiga politička, i jest - ali i te kako ima promišljanja koja govore o filozofiji, o tome kako sagledavamo prošlost, sadašnost i budućnost. Prekrasna naslovnica dočarava da je i unutarnji život knjige jednako lijep.
Evo malog djela iz knjige. Dio koji ću citirati zove de Češki okulist: "1983. Vilem Flusser objavljuje esej Filozofija fotografije, u kojem definirajući sliku tvrdi da su slike posrednici između svijeta i čovjeka. Čovjek zapisuje on "egzistira" , što znači da mu svijet nije izravno dostupan, vec mu slike trebaju pomoći pri predočavanju svijeta. No čim do toga dođe, one se postavljaju između svijeta i čovjeka. Umjesto da budu zemljovidi, slike postaju ekranima: umjesto da svijet predočuju, one ga iskrivljuju....tu je uglavnom riječ o zaboravu. Čovjek zaboravlja da je on taj koji je stvarao slike kako bi se pomoću njih orijentirao u svijetu. Kako ih više nije u stanju dekodirati, počinje živjeti u funkciji vlastitih slika..."
No, politika ili filozofija?!:)))
S lijeva na desno: Ivan Sršen, moderator; Irena Bekić, autorica Leonida Kovač i Matko Sršen.
Fotografije: moje.
Ljubim!
Post je objavljen 22.01.2024. u 23:47 sati.