Marketing
Kerestinec – priča o dvorcu strave i užasa
Kerestinec je naselje koje administrativno spada pod Grad Sveta Nedelja, Zagrebačka županija. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, naselje je imalo 1/489 stanovnika. Kroz naselje Kerestinec prolaze ceste Ž3061 (Sveta Nedelja – Kalinovica), Ž3065 (Mala Gorica – Kerestinec) i Ž3066 (Kerestinečka cesta) koja dalje nastavlja na cestu L31102 (Kerestinec – D1). Na samom izlazu iz naselja cesta L31102 skreće prema jugoistoku (Stupničkoobreška ulica), dok prema sjeveroistoku (Kerestinečka cesta) nastavlja cesta L31103 koja završava na raskršću s cestom Ž3064 (Bestovje – Lučko) i čvora Rakitje (A3). Podban Gašpar Alapić (?, 1. četvrtina 16. st. – Vukovina kraj Velike Gorice, 4. travnja 1584.) je u jednoj bitci Seljačke bune (noć s 27. na 28. siječnja 1573. – 9. veljače 1573.), koja se dogodila u Kerestincu 6. veljače 1573. godine, porazio seljačku vojsku. 1936. godine u Kerestincu su se ponovno pobunili seljaci u tzv. Kerestinečkoj buni, kojoj je bio povod način na koji se srpska žandarmerija odnosila prema seljacima, a ugušena je uz pomoć vojske.
U naselju Kerestinec smo posjetili dvorac Erdödy Kerestinec koji se nalazi u istočnom dijelu naselja pored potoka Srebrnjak, na Kerestinečkoj cesti (L31102).
Dvorac Erdödy Kerestinec je renesansno – barokna građevina. Najstariji dijelovi dvorca najvjerojatnije potječu iz prve polovice 16. stoljeća, a u povijesnim izvorima (oko 1560. g.) se spominje kao kurija. Potom je zabilježena kupoprodaja posjeda u Kerestincu između Petra II. Erdődya (?, o. 1504. – Jastrebarsko, 26. travnja 1567.) i Petra Herešinca, kojom posjed s kurijom prelazi u vlasništvo obitelji Erdödy u čijem će vlasništvu ostati do 1852. godine. Obitelj Erdödy je do 1575. godine na mjestu kurije izgradila nizinsku tvrđavu s četiri obrambene kule koja je bila okružena jarkom koji se punio s vodom iz obližnjih potoka (Srebrnjak i Korenjak). Do glavnog ulaza, preko jarka, vodio je most s lancima. 1578. godine se dvorac spominje kao "castellum Kerestinecz". Dvorac je u 18. stoljeću barokiziran i moderniziran. U sklopu barokizacije, u okviru južnog krila dvorca izgrađena je 1735. godine kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji od Navještenja. U 19. stoljeću vlasnik postaje obitelj Pallavicini koja ga prodaje karlovačkoj obitelji Türk nakon zagrebačkog potresa iz 1880. godine u kojem je pretrpio velika oštećenja. Obitelji Türk je napravila velike zahvate u obnovi dvorca, kao što su obnova sjevernog pročelja, uklanjanje dviju južnih kula te rušenje drugog kata sjevernog i zapadnog krila.
Ispred dvorca Erdödy Kerestinec se nalazi spomenik s popisom žrtava koje su ustaše pobili u logoru tijekom 1941. godine, a koji je podignut u prosincu 2009. godine. Kerestinec je bio koncentracijski logor koji je osnovan u dvorcu 31. ožujka 1941. godine. U logoru su bili zatočeni mnogi poznati ljevičari i intelektualci poput Božidara Adžije (Drniš, 24. prosinca 1890. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), Augusta Cesarca (Zagreb, 4. prosinca 1893. zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), Otokara Keršovanija (Trst, 23. veljače 1902. – Zagreb, 9. srpnja 1941.) i Ognjena Price (Ilidža, Sarajevo, 27. studenoga 1899. – Zagreb, 9. srpnja 1941.). U srpnju 1941. godine zarobljenici su organizirali bijeg iz logora Kerestinec, ali su gotovo svi bili uhvaćeni i ubijeni.
Nakon Drugog svjetskog rata, dvorac Erdödy Kerestinec postaje vojarna Jugoslavenske narodne armije (JNA), a potom i Hrvatske vojske (HV).
Još jedan jezoviti period u dvorcu se dogodio u ranim devedesetim godinama 20. stoljeća. Tada je Kerestinec postao ozloglašeno mjesto u koji su se dovodili ratni zarobljenici kojie su tamo bili brutalno mučeni u tzv. crnoj sobi te je od tada poznat kao "Krvavi dvorac".
Stotinjak metara sjeverozapadno od dvorca Erdödy Kerestinec je jezero Kerestinec na kojem smo vidjeli veći broj pataka i tri labuda, a od riba u njemu prevladavaju šaran, amur, štuka, smuđ i som. Jezero je stvoreno u 18. stoljeću kada je uređen i perivoj dvorca.
Karta naselja Kerestinec s lokacijom dvorca Erdödy Kerestinec i jezera Kerestinec.
Post je objavljen 03.01.2024. u 20:42 sati.