Jadreški (tal. Giadreschi) je naselje koje administrativno spada u Općinu Ližnjan i prema popisu stanovništva iz 2021. godine je imalo 537 stanovnika. Do naselja vodi cesta L50176 koja ga spaja s cetom Ž5134 (Šikići – Šišan). Na području naselja za vrijeme Rimskog Carstava su bila polja koja su bila dijelom centurijacijske mreže južne Istre. U to doba, ili kasnije, u ranome srednjem vijeku postojalo je naselje koje je između 13. i 16. stoljeća, uslijed ratnog pustošenja, razaranja, nestašica i epidemija bolesti, bilo napušteno. O tomu je liječnik Bernardo Schiavuzzi (Piran, 1849. – Pula, 27. travnja 1929.) zapisao da se ovo naselje zvalo Lussŕn ili Lussanum. Istarski povjesničar Camillo De Franceschi (Poreč, 3. kolovoza 1868. – Venecija, 25. listopada 1953.) je pretpostavio da se naselje Lussanum nije nalazilo na mjestu današnjeg naselja Jadreški već u njegovoj neposrednoj blizini te da ga treba tražiti u ostacima naselja Maderna koje se nalazilo nešto južnije. Zuan Antonio Dell'Oca je bio geometar koji je 1563. godine izradio zemljopisnu kartu (124,5 cm × 113 cm) južne Istre (Puljštine), iscrtanu perom i oslikanu kistom u više boja, a na njoj nisu zabilježeni Jadreški. 1580. godine područje naselja Jadreški nastanjuju bjegunci s Cipra i u arhivskim izvorima ga nalazimo pod imenom Giadrescovo. Danas je jedno od najraširenijih prezimena u naselju Jadreško što je usko povezano s imenom naselja.
Auto smo parkirali na parkiralištu ispred zgrade bivše osnovne škole pored koje se nalazi spomenik podignut u spomen žrtvama Drugog svjetskog rata.
U šetnju smo krenuli cestom L50176 prema sjeveru i za sedamdesetak metara došli do raskršća na kojem se nalazi autobusno stajalište s pločom na kojoj je geografska karta s biciklističkim i pješačim stazama Općine Ližnjan.
Na raskršću smo skrenuli lijevo, prema zapadu i na račvanju ulica, pedesetak metara dalje, nastavili lijevom ulicom.
Ubrzo smo stigli do središnjeg trga naselja. Na trgu je stablo ladonje (Celtis australis) koje često nalazimo u središtima istarskih sela. Pored ladonje se nalazi kameni predmet koji me podsjeća na grlo bunara.
Od trga smo nastavili ulicom prema sjeverozapadu i nakon stotinjak metara stigli do crkve Majke Božje Fatimske.
Crkva Majke Božje Fatimske smještena je u zgradi nekadašnje Hrvatske škole od 10. prosinca 1967. godine kada je blagoslovljena. Crkva ima preslicu s jednim zvonom, a na ogradnom zidu prema ulici je kapelica.
Vratili smo se nazad do središnjeg trga i nastavili ulicom prema jugoistoku. U ulici, malo dalje od trga, primjetili smo krušnu peć koja je okrenuta prema ulici te je zidana kamenom, a njen dimnjak opekom.
Nastavili smo dalje ulicom i nakon stotinjak metara stigli do raskršća s autobusnim stajalištem te nastavili ravno cestom koja prati biciklističku stazu 333.
Ubrzo smo došli do mjesta gdje završava asfaltirani i počinje makadamski dio ceste.
Petstotinjak metara dalje je raskršće s više makadamskih cesta, a pored njega se nalazi spomenik podignut 17. rujna 1963. godine u spomen na borbu koju su mještani vodili protiv njemačke vojske 17. rujna 1943. godine kojoj su tada nanijeli poraz.
Nastavili smo dalje biciklističkom stazom 333 sve do šestotinjak metara udaljenog umjetnog akumulacijskog jezera Bakranjuša (negdje zna pisati jezero Jadreški) gdje smo završili šetnju. Akumulacijsko jezero Bakranjuša, zajedno sa sustavom navodnjavanja za 440 hektara poljoprivrednih površina Valturskog polja, stavljeno je u funkciju 24. srpnja 2015. godine. Jezero ima površinu od 11,7 hektara i zapremninu od 650 tisuća kubika vode.
Karta naselja Jadreški s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 2,44 km.
Post je objavljen 14.12.2023. u 22:36 sati.