Marketing
Duga Luka – Prtlog u slikama
Na cesti Ž5081 (Kršan – Labin – Ravni) pored Gradskog groblja Labin je kružni tok s nerazvrstanom cestom koja izlazi iz naselja Presika i cestom L50156 koja nakon četiri kilometra ulazi u naselje Duga Luka, koje se naziva i Prtlog ili Prklog po obližnjoj uvali. Duga Luka je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imala 30 stanovnika i administrativno pripada Gradu Labinu. Uvala Prtlog je bila glavna luka Labina sve do sredine 19. stoljeća kada je Labin cestovno povezan s Rapcem. Luka Prtlog nije imala rivu i drugu infrastrukturu, već se koristila isključivo zbog dobrog prirodnog položaja i dobre zaštite od vjetrova. 20. siječnja 1519. godine, tijekom noći svetog Sebastijana, prilikom neuspješnog napada na Labin, uskoci, kojih je navodno bilo oko 800, su se iskrcali u uvali Prtlog. Prtlog je iskrivljeni slavenizirani naziv za Porto Longo (ili Porto Lungo) kako se i danas zove na talijanskom jeziku.
Auto smo parkirali na proširenju kod vodospreme pored zaseoka Tominovići, petstotinjak metara od naselja Duga Luka, gdje smo započeli izlet. S tog mjesta se pruža lijep pogled na samo naselje.
Krenuli smo cestom L50156 nizbrdo i nakon tristotinjak metara skrenuli desno na makadamsku cestu.
Nastavili smo se spuštati makadamskom cestom s kojom smo nakon 750 metara stigli do uvale Prtlog koja je zajedno s područjem koje se prostire do naselja Labin i Rabac 1973. godine proglašena Značajnim krajobrazom "Labin-Rabac-uvala Prklog" ukupne površine od 1.121,5 ha.
Područje između Rapca i uvale Prtlog karakteriziraju slikovite uvale, među kojima su najveće uvala Rabac i uvala Prtlog. Te uvale su nastavci potočnih dolina koje počinju na labinskom platou.
Od uvale Prtlog smo nastavili uskom stazom (plavo-bijela markacija) koja prati njenu sjevernu obalu i vodi sve do Rapca.
Uzduž obale su vidljivi molovi koji, osim što služe za vezivanje plovila, služe i za pristup moru za kupanje, pošto je obala relativno nepristupačna.
Staza prolazi preko nakupine materijala u kojem se može naći boksit (mineral sastavljen od aluminijskih hidroksida), a na obali je vidljivo i privezište gdje se ukrcavao boksit na brodove.
Nastavili smo dalje stazom i došli do luke Prtlog.
U luci Prtlog smo primijetili zanimljiv kratki tunel s jednim ulazom čija nam je funkcija ostala nepoznata.
Iznad luke se nalaze ostaci stare uljare (toša) za izradu maslinovog ulja.
Nastavili smo stazom koja prolazi uz nekadašnju uljaru i na tom dijelu primijetili više visokih stabla maslina.
Staza potom prolazi kroz tipičnu mediteransku šumu i pored kamenom zidane vapnenice.
Nastavili smo stazom i ubrzo stigli do vidljivih suhozidnih ostataka, vjerojatno, nekog malog objekta. Ostaci su smješteni neposredno kod rta Prtlog.
S rta Prtlog se pruža lijep pogled na otok Cres. U daljini se vidi otok Lošinj, a s druge strane uvale Prtlog je Sveta Marina.
Nastavili smo dalje sjeveroistočnom obalom poluotoka koja je kamenita s niskom vegetacijom, za razliku od jugozapadne koja je šumovita.
Pored staze smo primijetili gomile kamenja koje su možda ostaci gradine iz brončanog doba koja se nalazila na najvišoj točki (50 mnv) poluotoka.
Dalje jednim dijelom staza prolazi nekoliko desetaka metara od suhozida.
Kako smo nastavili stazom dalje, otvarao nam se pogled prema naselju Rabac.
Prošli smo rt Goli i ušli u uvalu Šeničina.
Udaljili smo se od obale, prošli preko parkirališta i skrenuli desno na makadamsku cestu s kojoj smo ušli u šumu crnog bora. Pokazalo se da je pogreška što smo se udaljili od obale jer je šuma teško prohodna. Tako da smo se spustili sve do staze koja prolazi uz obalu.
Taj dio staze je malo zahtjevniji pošto prolazi po zanimljivo formiranoj kamenoj obali.
Tu smo primijetili ugravirani datum "29. VII '60".
Stazom smo, u uvali Šeničina, prošli preko nakupine materijala u kojem se može naći boksit. Možda se i u ovoj uvali utovarao boksit u brod.
Nastavili smo dalje uz obalu stazom s kojom smo ubrzo došli do makadamske ceste na kojoj smo skrenuli desno.
Makadamsku cestu smo ubrzo napustili tako što smo skrenuli desno na stepenište koje se spušta na plažu Mali Portluk.
Prošli smo preko plaže i nastavili stazom s plavo-bijelom markacijom koja vodi u Rabac.
Kada smo došli do račvanja, skrenuli smo lijevo uzbrdo i napustili stazu s plavo-bijelom markacijom koja nastavlja desno.
Stazom smo izašli iz šume na područje s pretežno niskim raslinjem koje je vjerojatno prije koju godinu raskrčeno.
Nastavili smo poljskom cestom uzbrdo i ubrzo, s lijeve strane, primijetili ostatke romaničke crkve sv. Jurja.
Crkva sv. Jurja je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom u kojoj su jedva vidljive freske iz 15. stoljeća.
Nastavili smo dalje poljskom cestom s kojom smo došli do makadamske ceste.
Nastavili smo makadamskom cestom, prošli pored skupine od dvije kuće zaseoka Kranjica od kojih je jedna ruševna i nakon četiristotinjak metara stigli do vodospreme gdje smo započeli izlet.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 7,43 km.
Post je objavljen 14.11.2023. u 22:27 sati.