'Gusari vs. Pirati'
Gusarenje je zakonit oblik ratovanja, pa su time gusari neka vrsta 'milicije na moru', a piratstvo je pljačka, razbojstvo i otimačina te slijedom toga pirati su jednostavno razbojnici.
Gusari su, za razliku od pirata koji imaju vlastite interese, unajmljeni od države u ratu s ciljem napada na brodove države s kojom ratuju.
Jedni i drugi plove na brodovima koji se nazivaju 'privateri ili korsari', a radi se o brodovima dužine 25 do 27 metara i naoružani su do deset topova srednjeg kalibra te izuzetno dobrih maritimnih sposobnosti.
Trgovački brodovi tog vremena nisu duži od trideset metara, pa su idealna meta za 'privatere'. No, ratni brodovi mogu biti dužine i do 45 metara, pa im gusarski 'privateri' nisu baš mogli parirati, ali su to nadoknađivali plićim gazom i boljim upravljivim sposobnostima te su lako mogli izmaknuti (pobjeći) težim i većim ratnim brodovima.
Međutim, ne mali broj puta znali su se na moru sresti gusarski i piratski brod koji su izgledali vrlo slični, a tada su se kao znak raspoznavanja podizali posebni barjaci (crni na piratskom i crveni na gusarskom brodu).
Isto tako, ne mali broj puta, gusari bi prešli u pirate, ali bilo je i pirata koji su prešli u gusare. Nit vodilja prvih bila je nešto 'pribaviti' za svoje interese, a drugih pak izbjeći kaznu vješanjem u slučaju zarobljavanja.
Bilo kako bilo gusarenje je zabranjeno Pariškom deklaracijom od 16. travnja 1856., pa sve do danas napad na moru smije i može izvršiti samo ratni brod uz obvezno isticanje zastave države.
Time je gusarenje dokinuto, ali piratstvo se u nekim oblicima održalo sve do danas (modernih vremena).
Post je objavljen 08.11.2023. u 19:02 sati.