Legenda još uvijek živi, jer legende se ne zaboravljaju, a svaku legendu treba opisati, što nije nimalo lak posao.
A Mato Lučić je za samo trinaest mjeseci ratovanja u rovovima domovine, ustvari veći dio tog vremena ispred svojih vojnika već je bio legenda.
10. svibnja ove godine navršilo se 30 godina otkako je nestao njegov osmijeh s kiseljačkih ulica i njegova:„Bog, rođo“ ili: „Bog, kume“.
Mato Lučić Maturica poginuo je 10. svibnja 1993. u akciji izviđanja terena u kojoj nije ni trebao biti, ali je u nju otišao štiteći svoje vojnike.
Koliko je značio autoritet Mate, govori to što je jedna postrojba posebnih namjena HVO-a dobila ime po njemu „Maturice“.
Još i danas polako teče Lašva. I Lepenica. Teče i život ulicama Kiseljaka.
Samo u tome životu nema osmijeha Mate Lučića-Maturice.
Post je objavljen 04.11.2023. u 17:14 sati.