'Fenomen sedmaka'
Asasini (arap. Heyssessini) trebalo bi označavati sljedbenika Hasana, međutim, mnogi ih povezuju s riječi Hašašin (arap. Hashishiyyun) što pak bi trebalo označavati nekog tko je ovisan o hašišu.
Bilo kako bilo, oni su bili pripadnici militantne sljedbe (sekte), vrlo opasni atentatori (ubojice), a dolazili su iz redova nizaritskih ismaelita.
Mnoge kronike su ih zapamtile, a i mnogi ljetopisci su ih opisivali, kao ubojice koji su koristili hašiš, kako bi se bez straha suočili s misijama inhibiranjem osjetila. Međutim, Hasan je bio 'strog' musliman koji sigurno ne bi dopuštao korištenje narkotičkih sredstava u svojoj nazočnosti, a još manje tijekom izvršenja misije.
Tako su oni do danas ostali neusporedivi poradi svoje hrabrosti i spremnosti, kako tjelesne tako i psihološke. Taj misterij nisu mogli otkriti ni shvatiti obični ljudi, ali ni znanstvenici. Jednostavno, njihova hrabrost graničila je sa zdravim razumom.
Svoja ubojstva (atentate) pripremali bi mjesecima i godinama, a kad bi se pripremili odlazili su bliže svojim žrtvama, pratili njihove navike i kretanja prerušeni u askete ili trgovce.
Za trenutak atentata (ubojstva) izabirali bi obično petak i doba kada je nazočno najviše ljudi, a nije im bilo bitno tko je meta. No, nikada nisu ubijali žene i djecu.
Često su bili u nekakvim dogovorima s vitezovima hramovnicima, ali su znali i njih uzimati kao mete. Čini se da su hramovnici učenja o tajnim društvima u Europu donijeli upravo preuzevši ih od Asasina.
Fenomen Asasina neshvatljiv je još i u današnjim vremenima, a neki su ih pokušali uspoređivati s japanskim kamikazama.
Njihova tajna i misterija zauvijek je ostala skrivena uništenjem njihove knjižnice u utvrdi Alamut, ili kako su je oni nazivali 'Orlovsko gnijezdo'.
Post je objavljen 23.10.2023. u 15:53 sati.