Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/goto

Marketing

Zašto su lijevi laž




Politika se dijeli (diferencijacija) jer se društvo dijeli (društvena diferencijacija, koja prerasta u društvenu stratifikaciju).


diferencijacija (prema diferencija).
2. U sociologiji, razdvajanje prema pripadnosti različitim društvenim skupinama. Diferencijacija može biti horizontalna i vertikalna. Horizontalna društvena diferencijacija odnosi se na pripadnost različitim skupinama prema demografskim obilježjima kao što su spol, dob, etnička ili nacionalna, a u nekim zemljama i rasna pripadnost, pod uvjetom da je položaj tih skupina formalnopravno izjednačen (ustavnim jamstvima), što je slučaj u suvremenim demokratskim društvima. Vertikalna društvena diferencijacija odnosi se na društveno-ekonomsku nejednakost pojedinaca i skupina prema imovinskom stanju, izvorima prihoda i zaposlenosti, a sljedno tomu prema ugledu, političkom utjecaju i društvenim izgledima. U tradicijskim je društvima vertikalna diferencijacija povremena i ograničena samo na ugled, dok u kasnijim, složenijim društvima postaje trajna, tj. društvena stratifikacija.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15031



Društvena (socijalna) stratifikacija se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve. Postoje četiri sustava stratifikacije kroz povijest: ropstvo, kaste, staleži i klase

Teorije stratifikacije
Funkcionalistička teorija
Funkcionalisti smatraju da je stratifikacija potrebna i poželjna u društvu kako bi najvažnije položaje u društvu popunili najsposobniji pojedinci.

Marksistička teorija
Za razliku od funkcionalista, koji stratifikaciju smatraju uvjetom za opstanak društva, marksisti smatraju stratifikaciju kao izvor suprotstavljenosti interesa različitih grupa.

Weberovo gledište
Max Weber je razradio i proširio Marxovu teoriju. Marksisti smatraju da je osnovni kriterij društvene moći privatno vlasništvo i ekonomski resursi, dok Weber uvodi još dvije dimenzije- socijalnu i političku. On ne vidi razlog zbog kojega bi ljudi morali razviti zajednički identitet.

Weber razlikuje tri dimenzije stratifikacije:

ekonomska - Razlike među skupinama u društvu očituju se razlikama u posjedu imovine. Pripadnici iste klase imaju sličnu pristupnost materijalnim dobrima, slične uvjete života itd.
socijalna - Predstavlja čast, ugled, priznanja itd. (društveni prestiž)
politička - Politička moć.
...
Weberova teorija je pogodna za proučavanje nejednakosti socijalističkih društava u kojima ne postoji stratifikacija temeljena na privatnom vlasništvu (jer je ukinuto), nego se temelji na prestižu i moći.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvena_stratifikacija


Po navedenom, ovovremenski ljevičari nisu marksisti-komunisti-socijalisti već weber-ovci (iako weber nije bio ideolog već tumač).
Samo ih interesira politička moć što je neuobičajeno za (lažno) deklarirane stavove o društvu socijalne jednakosti.

Svijet je pun šarenih laži, ponekad laži stvore šareni svijet.

Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Max_Weber







Post je objavljen 08.10.2023. u 14:31 sati.