'Najmanja vojska na svijetu'
Sada već jako puno davno prije, godine 1527., Rim su napali plaćenici (Landsknecht) koji su bili u službi cara Karla V. (peti) Habsburškog. Rim nije imao neku snažniju vojsku, branilo ga je jedva 5000 pripadnika gradske milicije.
No, Vatikan je branila malobrojna papinska švicarska garda, njih negdje oko 2000. Kako su vrata Rima brzo pala pod naletom 20 000 njemačkih i španjolskih najamnika-plaćenika, njihova pozornost okrenula se prema Vatikanu.
Naime, najamnici su bili uvjereni da se u Vatikanu nalazi neprocjenjiva količina zlata, novca i drugog blaga koje se može lako opljačkati. No, 'neutralni Švicarci' nisu baš bili voljni to mirno promatrati.
Zid helebardi (partisana) ubrzo se pokazao neprobojnim za najamnike, a to je kod njih izazivalo dodatnu frustraciju. Ipak, na kraju je ostalo svega 189 gardista (svi su bili izranjavani), ali zapovjednik (Kaspar Roist) gardista je zapovijedio 'najgoru zapovijed' ('slomljena strijela') što znači da je obrana probijena, a preostalima ostaje samo 'posljednje uporište'.
Gardisti su izabrali stepenište na ulazu u baziliku Svetog Petra za svoje posljednje uporište. Tu je došlo do odlučujuće bitke švicarskih gardista i njemačko-španjolskih najamnika. Papa Klement VII. uspješno se sklonio u neosvojivu Anđeosku utvrdu s posljednjih 42 živa gardista (poginuo je i sam zapovjednik Kašpar Roist).
Nekih 400-stotinjak godina kasnije, točnije 1943., padom fašističke Italije (Saveznici su pod vratima Rima), a Nijemci (nacisti) opet planiraju napasti Vatikan, oteti papu i prebaciti ga u neutralni Lihtenštajn (sve pod izgovorom da papa ne postane zarobljenik Saveznika).
Operaciju je trebao voditi njemački general Karl Wolff, a vojnike je trebao 'izabrati' u redovima elitnih SS divizija (8. SS konjička divizija 'Florian Geyer' i 1. SS padobransko-oklopna divizija 'Herman Goering').
No, Švicarci opet nisu bili impresionirani i nisu se uplašili, već su se pripremili na obračun do kojeg, na sreću ipak nikad nije došlo.
Post je objavljen 30.09.2023. u 19:50 sati.