Zaključit ću mjesec na blogu sa ovom dramom izvedenom sad nedavno konkretno 15.7. koja još nije pala u arhivu na streaming stranici.
Prva ključna razlika između ove i prethodne dvije je da se radi o satiričnom dramskom tekstu koji adaptira tužnu priču poštenog čovjeka.
"Lucidnu satiru o skromnom malom čovjeku, klobučaru Bažuleku, kojeg sudbina u jednom trenutku počinje bacati od nemila do nedraga po hrvatskom apsurdistanu, Nino Škrabe je ispisao u rimovanim osmercima i stilom koji ga još jednom potvrđuje kao jednog od naših najbitnijih komediografa. U glavnoj ulozi – Mladen Vasary, glumac koji uz istančani osjećaj za radijski medij nudi bogati komedijski raspon, pa njegov Bažulek postaje simbol otpora malog čovjeka prema brutalnosti raznih sustava i nositelj poruke o pronalasku utjehe.
Vasary je u našoj radijskoj inačici praćen ansamblom od devet značajnih glumačkih imena: Darko Milas, Iva Mihalić, Alen Šalinović, Tomislav Martić, Marija Kolb, Marija Lešaja, Branko Meničanin, Ana Maras Harmander, Željko Šestić.
Nadahnutu režiju i tonsko majstorstvo ujedinili su redatelj Petar Vujačić i ton majstor Srđan Nogić, dok je skladatelj Davor Rocco tome dao značajan doprinos. Urednica: Lada Martinac Kralj"
Još jedna od inovacija u konceptu ove drame je i to da je glumcima dodijeljeno više uloga kroz činove koji je svaki zasebna priča, o jednom periodu Bažulekovog života kao slijedom događaja iz onog prethodnog. Samo je uloga Bažuleka kroz cijelu dramu konstanta. Da vas ne davim esejističkim analizama ovdje ću brzinski navesti uloge koje su okosnica radnje po činovima.
Tomislav Martić-ovršitelj, bankarski službenik, glumac.
Ana Maras- Bažulekova kolegica s posla, zastupnica nacionalnih manjina
Iva Mihalić, Bažulekova žena, slovenka bankarska savjetnica, odvjetnica.
Ovo je zasad dovoljno, ovdje se zaustavite sa skrolanjem posta i kliknite na dramu kad se stranica otvori klik na ikonu "play" moje esejističke analize čitajte nakon što sami dobijete neki svoj dojam drame.
Prva stvar, ova drama odskače od ranije objavljenih u tom satiričkom parametru 9 činova i "šaltanja" glumaca iz jedne uloge u drugu koje se periodički izmijenjuju osim uloge Bažuleka koja je "fiksna" kroz cijelu dramu. Poanta je moderno društvo ljudski odnosi intrige
napetosti kriminal i ostale pizdarije u društvu.
1. ČIN
Problematizira šefov pik na radnika u ovom modernom vremenu najviše je višak radnika okidač otkaza. Ovdje stvar ide sasvim u krajnost. Pod izgovorom da "ništa ne radi" šef Bažuleku uvaljuje otkaz a kao pojačanje "argumentiranosti" za otkaz kolegica ga + to optužuje za sexualno uznemiravanje na poslu. One thing leads to another- taj se slučaj reflektira i na njegov privatan život.
2.ČIN
Sjeban zbog gubitka posla obznanjuje to svojoj ženi nakon čega se tenzije dodatno dignu. On je nesposoban kreten idiot, mora iz stana van što je njegova žena i uspjela-izbacit ga preko ovršitelja-stan je prepisan na nju.
3.ČIN
Bažulekov prijatelj zove voditeljicu povjerenstva u nastojanju da ga izvuče iz nezavidnog položaja da dobije neki (financijski) poticaj. Ovdje je jedna od "meta" problematizacije razno-razni EU projekti (kakvih u reali ima masu tipa skup i nepotreban pelješki most) ali i na
apsurdnost idenja na ruku povjerenstva kao na usluzi strankama a u kojem su kao u svim "institucijama" u pitanju osobni interesi i manipulacija.Dodijeljeni "menađer" Bažuleku obećaje sve i svašta do trenutka kad on izrazi svoje prioritete koje treba iz tog fonda, mijenja ton počinju salve uvreda i latentnih prijetnji što rezultira Bažulekovim slaganjem sa svim menađerovim idejama.
4.ČIN
Jedan od ključnih u drami-dolazak u banku. Izvanredno seciranje profila bankarskih službenika i banke kao poslovnice. Bankarstvo-legalizirana pljačka. U satiri je, ostavljen prostor umjetničke slobode da se adaptira profil onoga što bankari stvarno misle o svojim klijentima. Usput, ovim putem bi dodao svoje pozitivne dojmove u naraciji-uvodu u ovaj četvrti čin kako su banke verbalno isšamarane
teškom ironijom. Šef talijan-iz priče me asocira na jednu poznatu situaciju iz reale jednu "domaću" banku koja to više nije jer je prodana-talijanu. U priču s bankom uključeni su šef talijan malo njemačkog i slovenska službenica. Ovdje se kompromitira pravo stanje stvari oko uvjeta i lihvarskih kamata koje banke nabijaju. Da ne idem sad predaleko sa seciranjem svakog čina, jer ih ima još poprilično. Osim otkaza na poslu, prekida zajedničkog života sa ženom i banke dotiču se i još neka važna pitanja.
5.ČIN
Pitanja ulice-ovo je još jedna važna stavka. Pupušio je svaku šansu da dobije kredit hoda ulicom i sreće prijatelja. Bažulek je dinamovac a prijatelj hajdukovac, vizualizacija te scene mi je bila poprilično živopisna, prva asocijacija to prebijanje mi je bilo navijačko
divljanje razbijanje bacanje bangalki i ostala sranja koja rade po stadionima i izvan. Tanak sam sa vremenom, pa ne mogu rezimirati
sve činove zasebno ove glavne koji su uvod i zaplet priče ipak jesam. Ostali činovi se dotiču privođenja, optužbe razgovora s odvjetnicom njegovim izlaskom iz policije. Drama isto ima poantu dramsku umjetnost-kazalište prikazati u pozitivnom kontekstu pored banki, otkaza, svađa navijača...da ipak ima pozitivnih stvari. Bažulek u kazalištu doživi katarzu, što potencira njegovu "potragu za Bogom" dio koji je uvod u rasplet drame trenutak kad se pomiri sa ženom (koja se u međuvremenu našla u istoj situaciji, opet kancerogeno tkivo države ovrhe deložacije) i odlaze na Žumberak.
Izvanredna lucidna drama koja je isproblematizirala sve negativnosti moderne Hrvatske.