Marketing
Danas o Kini...
Točno u podne, u zgradi "Zagrepčanke", održano je jedno predivno predavanje o kineskom jeziku i kulturi, kao i o korištenju društvenih mreža u Kini. Bilo je prekrasno.
Događanje je otvoreno predavanjem u kojem se pokušalo odgovoriti na pitanje svih pitanja “Je li kineski jezik težak?” Što je u kineskom jeziku teško a što je lako? Koje su razlike između kineskog i hrvatskog jezika? Ključna su ovo pitanja koja će nam pomoći da zajedno dođemo do realnog odgovora; njima će se baviti Vesna Baćović, profesorica kineskog jezika i direktorica Haohan škole kineskog jezika.
Vesna je završila četvorogodišnji studij kineskog jezika i književnosti te je provela dvije godine na najboljem fakultetu za učenje kineskog jezika, BLCU u Pekingu. Kao velika zaljubljenica u kineski jezik i kulturu, Kinu je posjetila više puta, kako u privatnom tako i u poslovnom aranžmanu - organizatorica je tri turističko-edukativna putovanja u Kinu. Pored nastave koju vodi, piše blog postove za Kineski kutak, blog s preko 70 tekstova. Također, organizira vannastavne aktivnosti za polaznike svoje škole, ali i za sve štovatelje Kine. Svoje znanje o kineskom jeziku i kulturi dijeli i na društvenim mrežama škole kao i na portalu She.hr.
Dan kineskog jezika i kulture zaključila je predavanjem Antonija Putić, koja je završetkom Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu krenula na putovanja, zbog posla, znatiželje i umjetničkog duha. Proputovala je, kako sama ističe, više zemalja nego što je planirala, a sada o njima rado piše i govori. Ova mlada dama, producentica i umjetnica, u Kini je provela više od tri godine. Očarana dalekoistočnom kulturom i načinom življenja, piše o svojim doživljajima i neobičnim mjestima koja je posjetila, okusima koje je isprobala i receptima koje je na Dalekom istoku prikupila i pripremila. Uz objave u tiskanim medijima i portalima, gostovanja na radijskim stanicama, Antonija vodi i Facebook stranicu na kojoj možete saznati mnogobrojne zanimljivosti o nevjerojatnom životu Kine. Objavila je više od 200 tekstova u digitalnim i tiskanim medijima. Stalni je kolumnist za novine Kana, portal Putoholičari, Zvono i Putopisi. Povremeno objavljuje tekstove i u drugim medijima.
Vrlo je česta i rado viđena gošća predavač na našim vannastavnim aktivnostima. Ovaj put, njezino predavanje pod nazivom "Digitalna Kina" na temu je interneta i društvenih mreža u Kini i otvoriti će pitanja o kvalitetnoj upotrebi istih i u Europi. Jesu li u Kini smislili bolji način za korištenje suvremene tehnologije, trebamo li i mi slijediti njihov primjer i pružiti mladim generacijama drugačije digitalno okruženje u kojem odrastaju?
Moja malenkost u prvom redu, bijeloj haljini...Skinula sa njihovih stranica....Vidjet ću da li ću uspjeti objaviti fotografiju...
U hrvatskoj dijalektologiji skupina dijalekata (dijalekti su naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi) naziva se narječje. Hrvatski jezik obuhvaća tri narječja koja se prema upitnoj zamjenici nazivaju čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje.
U hrvatskom jeziku standardni jezik ne naziva se dijalektom, nego samo govorni oblici jezika dok se u stranoj literaturi pojam "dijalekt" koristi u širem smislu tako da obuhvaća sve oblike jezika, uključujući i standardni jezik.
U kineskom jeziku postoji 8 dijalekata; govornici različitih dijalekata međusobno se ne razumiju. Mandarinski jezik je najrasprostranjeniji.
Imenice.
Osim što se mijenjaju po padežima (deklinacija), u hrvatskom jeziku imenice imaju jedninu i množinu, mogu biti u ženskom, muškom ili srednjem rodu te se dijele na vlastite i opće (opće imenice dijele se u tri skupine: 1. one koje označuju pojedinu vrstu bića, stvari i pojave 2. zbirne imenice (ime za skup istovrsnih bića ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina (granje, perad, lišće), znače množinu 3. gradivne imenice (označavaju tvari ili materiju, uvijek se upotrebljavaju u jednini osim ako znače različite vrste neke tvari ili materije (kemijske soli, crna brašna i sl.)).
U kineskom?
Imenice se ne dekliniraju , množinu (sufiks ě men) i rod (prefiks 7 nán muško i s nÚ žensko) imaju samo imenice koje se odnose na ljude i, u suštini, sve što trebamo znati je da je neka riječ imenice kako bismo ju dobro pozicionirali u rečenici i stavili ju u službu subjekta (vršitelj radnje) ili objekta (predmet radnje).
Post je objavljen 03.06.2023. u 23:10 sati.