Marketing
Kavran – visoravan između Kvarnera i Budave
Na cesti Ž5119, oko dvanaest kilometara od naselja Prodol (D66, Pula – Matulji), nalazi se naselje Kavran koje se razvio na visoravni koja je oko 150 metara iznad razine mora. Kavran je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imao 121 stanovnika, u sastavu je Općine Marčana. Na najvišem dijelu visoravni, lokalitetu poznatom kao Gromača (156 mnv), bila je neolitička gradina. U antičko doba je visoravan oko današnjeg Kavrana bila strateški važna za pogled na Kvarner. Tijekom srednjeg vijeka je pripadao mutvoranskom kaštelu, odnosno pulskom biskupu. U 16 stoljeću je izgubio gotovo sve svoje stanovnike od posljedica epidemija kuga i raznih ratova. Potom je ponovno naseljen izbjeglicama iz Dalmacije i Boke kotorske u 17. i 18. stoljeću.
U Kavranu, pored crve sv. Jeronima, započeli smo šetnju s kojom ćemo se spustiti do razine mora.
Crkva sv. Jeronima je jednobrodna građevina sa sakristijom i bočnom kapelom. Crkva se spominje 1300. godine, a obnovljena je u 18. stoljeću. U unutrašnjosti su tri kamena oltara. Na pročelju crkve je zvonik, a u krug crkve se ulazi kroz kameni lučni prolaz.
Iza crkve smo primijetili zanimljive tri kamene stepenice za popeti se na krov, a nekoliko metara dalje je cisterna s jednim bunarskim grlom.
Nastavili smo dalje cestom Ž5119 prema jugu.
Nakon dvjestotinjak metara stigli smo do putokaza prema Puli, Ližnjanu, Valturi, Luci Budavi i Medulinu.
Pored raskršća se nalazi spomenik palim borcima iz Drugog svjetskog rata i ruševna zgrada koja mi izgleda kao da je tu nekada bila škola.
Dalje smo nastavili u smjeru putokaza, cestom Ž5119.
Ubrzo smo izašli iz naselja Kavran i s desne strane, u daljini, primijetili naselje Valturu.
Malo dalje cesta Ž5119 prelazi s asfaltirane u makadamsku. Ubrzo smo prošli pored nogometnog igrališta koje se nalazi uz prije spomenutu Gromaču.
Cestu Ž5119 smo pratili do njenog zavoja u lijevo, tu smo nastavili ravno širokim šumskim putem.
Na mjestu gdje šumski put počinje skretati u lijevo na kratko smo ga napustili.
Skrenuli smo desno, u šumu, jer smo na topografskoj karti, blizu puta, primijetili oznaku koja pokazuje neki izvor ili nešto slično.
U šumi smo pronašli razbacanu gomilu kamenja koji su možda ostaci neolitičke gradine i, možda, ostatke nekadašnjeg kamenog bunara koji je zatrpan. U gustoj vegetaciji su se mogli primijetiti obrisi kružnog suhozida. Da li je to nekadašnji bunar i da li je on označen na topografskoj karti?
Vratili smo se nazad na široki šumski put i na mjestu gdje se počela vidjeti cesta Ž5119, skrenuli smo desno na uži šumski put.
Šumskim putem smo tri puta presjekli cestu Ž5119.
Na mjestu gdje put skreće u desno polako se kroz vegetaciju počinje vidjeti more, zaljev Budava.
Na toj dionici, s desne strane puta u vegetaciji, primijetili smo da se tu nekada nalazio kamenolom i na više mjesta smo primijetili ostatke nekadašnje kamene prometnice. Moguće je da je ovuda prolazila Flavijevska cesta koja je iz obližnjeg Nezakcija (Nesactium) vodila prema sjeveru.
Na mjestu gdje je kameni nasip nekadašnje prometnice, otvorio nam se lijep pogled na Budavu, točnije na uvalu Mala Budava.
Ubrzo smo došli do našeg cilja, spustili smo se na razinu mora, u Luku Budava koja se nalazi na ulazu u uvalu Vela Budava.
Tu se nalazi nekoliko objekata. Najveći objekt je poslovna zgrada uzgajališta riba i školjaka Budava koje se nalazi u zaljevu. U toj je zgradi između dva svjetska rata bila postaja financijske straže. Malo dalje izvan luke smo primijetili kamenu ruševnu kuću.
Zaljev Budava je uvučen u kopno oko 2,5 km i ima oko 5 kvadratnih kilometara. U vanjskom dijelu, između rtova Lastva (na sjeveru) i Cuf (na jugu) širok je oko 600m, a u središnjem dijelu oko 400 m, a najveća dubina iznosi oko 40 m. Unutarnji dio zaljeva se račva na uvalu Vela Budava, prema sjeveru, i uvalu Mala Budava, prema jugu. Zaljev je potopljeni dio drage Mandalena koja ima ukupnu dužinu, sa zaljevom Budava, od oko 8 kilometara. Prostire se preko uvale Vela Budava prema sjeveru. Dragom povremeno teče potok Kanal. Na obali Male Budave ima slatkovodnih izvora. U prapovijesti i antici Budava je bila luka histarske gradine, a poslije i rimskog municipija Nezakcija (Vizače). To je bila glavna histarska luka za male brodice kojom su nadzirali ulaz u Kvarnerski zaljev.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 2,32 km.
Post je objavljen 17.05.2023. u 22:15 sati.