Priče iz davnine
HRVATSKO VATROGASTVO
Hrvatsko vatrogastvo ima svjetlu povijest, hvalevrijednu tradiciju, prepoznatljivo biće i dugogodišnji šarm.
Mnogi su entuzijasti tome zaslužni i zato će sve pozlate, svile i kadife, povodom osnivanja 145. godišnjice Hrvatsko- slavonske vatrogasne zajednice, kasnije preimenovane u Vatrogasni savez Hrvatske pa u današnji naziv Hrvatska vatrogasna zajednica, biti zaslužene.
Ipak povijesni uspjesi , najčešće zbog osobnih interesa pojedinih čelnika, nisu nadograđivani boljim sustavom vatrogastva.
Čini mi se da uvriježena konstatacija da blizu 99% dobrovoljnih vatrogasaca živi za, a oko jedan posto od vatrogastva. No tih jedan posto odlučuje o vatrogasnoj politici, zlorabeći pritom svoj položaj.
To je i razlog zbog čega se protiv podosta čelnika vode kazneni postupci.
Danas u Hrvatskoj postoje tri sastavnice vatrogastvu:
Državna uprava za zaštitu i spašavanje – sektor za vatrogastvo
Obnaša operativni dio službe državne razine: rukovođenje i koordiniranje, angažiranje zračnih snaga, traženje međunarodne pomoći, pozivanje i premještaj vatrogasnih snaga izvan matične županije, priprava Plana intervencija, Programa aktivnosti u provođenju posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku i drugih dokumenata. Sektor broji petnaestak zaposlenih od kojih tek dvoje, troje izlazi i rukovodi vatrogasnim intervencijama.
Njima se pridružuju četiri državne interventne postrojbe , sa više od šezdeset vatrogasaca ( Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik ) i Vatrogasni operativni centar , s manje od deset operatera. Na čelu sektora je glavni vatrogasni zapovjednik.
On je po Zakonu o vatrogastvu odgovoran za operativnu spremnost svih vatrogasnih postrojbi RH . Glavni vatrogasni zapovjednik suveren je u svom vatrogasnom radu , ali mu se značaj u okviru Državne uprave i drugih vatrogasnih asocijacija sputava i minorizira.
Sektor ima sjedište s petnaestak zaposlenih.
Hrvatska vatrogasna zajednica
Udruga pravnih osoba, koja djeluje po Zakonu o udrugama, objedinjava gotovo sve vatrogasne strukture u Hrvatskoj i pokušava se nametnuti kao“ krovna“ vatrogasna organizacija, a takovom je većina građana i doživljava.
Vrh Hrvatske vatrogasne zajednice čini Skupština sa stotinjak članova, stručna služba s dvadesetak profesionalno zaposlenih osoba, od koji ni jedna nema ni obvezu izlaska na vatrogasne intervencije, a kamo li rukovođenje na istima.
Vrh Zajednice sačinjava i volontersko dvadesetočlano predsjedništvo, njegov osmočlani Kolegij, Stručno tehnički stožer, koji čine županijski vatrogasni zapovjednici, Savjet vatrogasne mladeži, Nadzorni odbor, Sud časti, Odbor za organizacijska i financijska pitanja, Odbor za informativno promidžbenu aktivnost, Povjerenstvo za odlikovanja i priznanja, Odbor za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti, Povjerenstvo za razvoj vatrogasne tehnike i taktike, Povjerenstvo za osposobljavanje i usavršavanje, Povjerenstvo za natjecanja, Odbor za profesionalno vatrogastvo i drugo. Mnoštvo zadaća za očuvanje i jačanje vatrogasnog , a posebno njegovog družbenog bića, ali očito premalog udjela u jačanju vatrogasne djelatnosti, vatrogasne struke u užem smislu.
Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske
Pod dojmom da Hrvatska vatrogasna zajednica u dovoljnoj mjeri ne štiti i ne promovira interese profesionalnih vatrogasaca, oni su osnovali svoju udrugu čiji rad financiraju članarinama članova. Interes Udruge je i strukovno unapređenje vatrogastva te jačanje vatrogasne struke. Udruga je u začetku rada imala oko 1200 članova, ali joj u posljednje vrijeme broj opada, jer je značajni broj vatrogasnih rukovoditelja, zbog osobnih interesa, smanjio aktivnosti u Udruzi , a više se eksponirao u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.
Stanje hrvatskog vatrogastva
Godišnja izvješća Hrvatske vatrogasne zajednice pokazuje da je vatrogastvo vrlo moćna organizacija , respektabilnih zadaća i rezultata.
Imamo 65 javnih vatrogasnih postrojbi, 34 profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, jednu državnu intervencijsku vatrogasnu postrojbu, blizu 1900 dobrovoljnih vatrogasnih društava i 56 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu.
Ukupno računamo s preko 60.000 operativnih vatrogasaca, koji s više od 3100 vatrogasnih vozila, godišnje obave blizu 30.000 vatrogasnih intervencija.
Ipak , unatoč svih uspješnih pokazatelja, postoji niz pitanja na koje nema egzaktnih odgovora:
Kakva je operativna učinkovitost hrvatskog vatrogastva?
Da li se radi analiza stanja hrvatskog vatrogastva?
Kakva je strategija njegovog daljnjeg razvoja?
Da li se obavljaju analize vatrogasnih intervencija ?
Na koji se način njima upoznaje članstvo?
Koliko nam u Državi treba profesionalnih, a koliko dobrovoljnih operativnih vatrogasaca?
Koliko nam treba javnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi?
Austrija ih na 8 milijuna stanovnika ima osam , a mi na duplo manje stanovnika čak 65.
Do koje dobne granice ograničiti djelovanje u vatrogasnoj službi?
Koji statistički podaci trebaju kao slika stanja i temelj za prevencijsku djelatnost?
Kakva je frekvencija uporabe vatrogasnih vozila i kakvo je njihovo tehničko stanje?
Kako utvrditi zone rizika i njihovu zaštitu? Vatrogasci ne mogu doći u udaljene zaseoke u sada zakonsko traženih 15 minuta.
Koji statistički podaci trebaju kao slika stanja i temelj za prevencijsku djelatnost?
Ne bi li uravnotežena simbioza djelovanja profesionalaca i dobrovoljaca bila optimalno rješenje?
I još mnoštvo drugih pitanja.
Zašto se u vatrogastvu ne postavljaju ta pitanja?
Nije li tome razlog što se u Državi premalo ljudi bavi vatrogasnom strukom u užem smislu?
Iz gore navedenog ,i još podosta nespomenutih razloga, razvidno je da i našem vatrogastvu, uz očuvanje svih vrednota, treba cjelovita reforma.
Preko četrdeset godina nakon drugog svjetskog rata slušali smo floskule u kojima su si svi radničkom klasom“ brisali guzicu“. Danas se svi kunu u reforme. One će , zbog vlastitih interesa elite koje odlučuju, po svoj prilici, kao jedinu posljedicu imati smanjivanje prava ionako sve siromašnijih građana . Reforme su potrebne i u vatrogastvu , a njihov primarni cilj mora biti jačanje učinkovitosti , kako vatrogasne operative tako i preventivnog djelovanja.
Branko Smrekar
U Brdovcu, 25.ožujka 2016.
Opetovano: 28. travnja 2023.
Post je objavljen 30.04.2023. u 14:01 sati.