Marketing
Legende o izvoru Bulaž i tajnoviti kamenolom Sveti Stjepan
Ovaj izlet smo započeli na istom mjestu kao i prethodni izlet Istarske Toplice – lječilište povezano sa svetim Stjepanom, ali smo s parkirališta krenuli cestom prema istoku. Nakon pedesetak metara došli smo do raskršća pored mosta koji premošćuje potok. Na raskršću smo skrenuli lijevo i nastavili cestom uzvodno uz potok koji izvire u obližnjem izvoru Bulaž koji je u krugu Istarskog vodovoda.
Izvor Bulaž (ili Bolaš) tvori jezerce koje ima oblik "oka". Promjer mu je oko 50 metara, a maksimalna dubina izvora je oko 25 metara što znači da mu je dno 8 metara ispod razine mora.
Uz izvor Bulaž se veže niz legendi. Jedna govori da se u vrijeme kada su poštu po Istri raznosile poštanske kočije, utopio kočijaš. Druga govori o skrivenom blagu na strminama iznad izvora. Potom je i legenda o Ivi Istraninu koji se vraćao kući u obližnje Rušnjake s kosidbe negdje u "Vlašiji" (zapadna Istra). Hodao je dugo vremena i bio je umoran te je prošao pored Svetog Stjepana oko ponoći. Iznenada je kraj ceste ugledao djevojčicu koja sjedi na kupu šljunka te ga je pozvala da sjedne pored nje te da se odmori i okrijepi. Ive je prihvatio poziv male i lijepe djevojčice. Tada su mjesečeve zrake napravile put kroz površinu izvora u njegovu dubinu te su djevojčica i Ive ušli gdje je bila kristalna dvorana. Djevojčica mu je ispričala priču po kojoj su njih dvoje brača te da je nju ubila njihova maćeha zaklavši je nožem i potom ju bacila u izvor Bulaž. U tom trenutku je voda naglo počela bujati i skoro utopila maćehu, ali je ipak izmakla osveti. Djevojčica je Ivi dala nož s kojim je ubijena da ga uzme i ostavi u kući, negdje gdje će ga maćeha brzo naći. Nož je ostavio u posudu sa soli i idući ga je dan našla maćeha. Prepoznala ga je, zaplakala i umrla. Tada se Ive probudio kraj Bulaža gdje je izmoren dugim putem zaspao, a na san su djelovali umor i legende isprepletene oko izvora. Ive se vratio kući i prepričavao svoj san iznova i iznova, raznim slušateljima. I priča se od njih širila sve dalje, na neke druge slušatelje te je lagano postala dio tajnovitih priča o Bulažu.
Prije ulaza u krug Istarskog vodovoda skrenuli smo lijevo na puteljak koji vodi između Istarskog vodovoda i napuštenih sportskih terena.
Potom smo nastavili makadamskom cestom s kojom smo nakon šezdesetak metara došli do raskršća na kojem smo skrenuli desno.
Prošli smo pored dvije poučne ploče na kojima piše o obližnjem penjalištu i o zabrani penjanja.
Nastavili smo ravno i strmo uzbrdo, glavnom makadamskom cestom koja prvih tristotinjak metara vodi prema zapadu, potom je oštar zavoj u desno i dalje nastavlja prema sjeveroistoku te nakon dvjestotinjak metara stiže do kamenoloma Sveti Stjepan.
Na prije spomenutom oštrom zavoju se pruža lijep pogled na osamdesetpet metarsku stijenu Svetog Stjepana na kojoj su ostaci romaničke crkve sv. Stjepana.
U kamenolomu Sveti Stjepan se podzemno eksploatirao cenomanski vapnenac do 50-ih godina 20. stoljeća. Podzemno eksploatiranje je rijetko u Istri, većina kamenoloma se eksploatira površinskim otkopavanjem. O kamenolomu ima jako malo podataka tako da nisam uspio saznati kada je otvoren.
Ušli smo u kamenolom Sveti Stjepan koji ima površinu od oko 12 tisuća kvadratnih metara, a da se strop ne uruši "brine se" velik broj stupova od kojih su neki sazidani ili samo obloženi od lijepo klesanog kamena.
Šetnja u "utrobi" kamenoloma fascinira, a njegova tajnovitost i monumentalnost budila je u nama razne osjećaje.
Da li su možda kamen iz kamenoloma koristili divovi kada su gradili obližnje gradove kao što su Grožnjan, Završje, Motovun, Sovinjak, Vrh, Roč i Hum?
Karta s lokacijama izvora Bulaž i kamenoloma Sveti Stjepan.
Dužina rute 1,24 km.
Post je objavljen 12.04.2023. u 20:44 sati.