HRVATSKA - ZEMLJA UHLJEBA
Svakodnevno možemo čuti komentare da je Hrvatska, Zemlja uhljeba, a kad se vidi podatak koliko je Hrvata učlanjeno u političke stranke, takve izjave ne samo da imaju osnova, već se i svakodnevno otkrivaju.
Uhljebi, prečesto zaposleni po odobrenju ili traženju najviših državnih dužnosnika, postaju poslušnici svojih tutora i gluho- slijepi svjedoci eventualnih inkriminiranih radnji u sustavu.
Obzirom da su zaposlenja po vezama, oštećeni sposobniji, čestiti aspiranti za nepošteno popunjena radna mjesta, da sudbena vlast, pod utjecajem drugih dviju vlasti, ne reagira ni na nedvojbene dokaze o prijevari, u Državi se stvara malodušje, nepovjerenje i čuvstvo nepravde, što, uz lošu gospodarsku politiku, mlađe, radno potentne državljane Hrvatske potiče na odlazak, a u velikom broju slučajeva i trajan život u inozemstvu.
Svaki deseti Hrvat je član neke političke stranke, što je iznad prosjeka Europske Unije.
O konceptu i percepciji “uhljebljivanja” u državne službe, kroz političke stranke, za Glas Istre, još 16. lipnja 2019. godine, pisao je profesor javnih politika i upravljanja, na Fakultetu političkih znanosti, gospodin Zdravko Petak:
„Kao usporedbu naveo je stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu i
Hrvatskoj. Tako Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja sa 65 milijuna stanovnika, ima Konzervativnu stranku koja broji 120.000 članova, a primjerice HDZ, u Hrvatskoj, s oko četiri milijuna stanovnika, ima 200.000 članova.
Postavlja se pitanje da li je li ovo specifično samo za Hrvatsku i da li takvo stanje i u njenom regionalnom okruženju te koje su društvene posljedice tako široke rasprostranjenosti stranačke pripadnosti među stanovništvom.
Politolozi su u posljednjih deset godina proveli istraživanja u većini europskih država, a ona su pokazala da se trend učlanjivanja u političke stranke smanjuje.
U nekim državama je trend smanjenja takvih članstava izraženiji, negdje manje izražen, međutim, ukupno gledano, u zadnjih se desetak godina, u zemljama Europske unije broj članova u strankama smanjio.
Ako se gleda koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana, u posljednjim istraživanjima, on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva.
Najmanji je u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%,
Španjolska 4.18%,Švedska 3,55 %)
No, ima i tu izuzetaka, primjerice Austrija. U toj je zemlji u političkim strankama čak 13.48 % stanovništva.
Istraživanja su još pokazala da je u demokratskim državama nove Europe, kao što su Mađarska, Češka i Poljska, razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije.
U većini ostalih demokracija, postotak stranačkih organiziranih građana je nešto veći od navedenog modela, ali osim u slučaju Austrije, nigdje ne prelazi 5% stanovništva.
Austrija je vrlo specifičan primjer, jer se navodi da je ondje članska iskaznica jako bitna za napredovanje na upravljačke pozicije u javnim službama i firmama.
No, zanimljivo je vidjeti da je po posljednjem izvještaju Transparency Internationala Austrija plasirana u sam vrh najmanje korumpiranih zemalja.
Prema podacima o broju članova političkih stranaka u Hrvatskoj, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000). a više desetaka tisuća članova broje i SDP i HNS.
Politolozi su napravili i pojedinačna istraživanja o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe.
Pokazalo se da je postotak uključenosti građana u političke stranke, u tim zemljama vrlo visok i jako sličan onome koji je u Hrvatskoj. Izuzetak je Slovenija u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe“
Više je nego vidljivo da je unas, pripadnost vladajućoj stranci i njenim interesnim podupirateljima, garancija osobnog probitka.
A struka? Kakva struka? „ Idi bre“.
Komunizam (izvorni i kripto) i globalizam, razorili su dušu našeg čovjeka pa se veliki broj samozvanih domoljuba, svojom korumpiranošću i nezakonitim „numizmatičkim sklonostima“, ne zaslužuje tako zvati.
Kad ćemo to shvatiti i konačno izabrati časne čelnike kojima osobni interesi neće zasjeniti interes naroda, samo Bog zna.
Branko Smrekar
U Brdovcu, 15.veljaće2023
Post je objavljen 15.02.2023. u 07:58 sati.