Marketing
TALES I TESLA
3 predavanje TALES I TESLA
Zlatan Gavrilović Kovač
Dobar dan,
pa mi smo u ovim našim razmatranjima odnosa Tesle I predsokratičke filozofije krenuli od Orfika, krenuli smo od problematike kozmičkoga jajeta, a danas ćemo reći par riječi o relacijama između Tesle I Talesa. Tales je bio jedan od sedam grčkih mudraca na početku kozmološkoga perioda grčke filozofije. Njegovo rođenje pada negdje u 6 I 7 stoljeću pne. Tesla spominje Talesa u svojoj Bajci o elektricitetu, tako se kod nas kaže, ali to nije bajka, to je tekst pod naslovom Prekrasan svijet koji će biti stvoren elektricitetom , tako se zove Teslin tekst a objavljen je u septembru mjesecu, 9.septembra 1915 godine u časopisu Manufacturer Record . I on tu spominje Talesa pored Teofrasta I Plinija gdje govori o magičnim svojstvima jantara I Tesla kaže: “te dragocjene tvari što je nastala iz suza Helijada, sestara nesretnoga mladića Featona koji je pokušao vladati Febovim kolima I gotovo zapalio čitavu zemlju . Tu je misterioznu pojavu bujna mašta starih Grka naravno pripisala nezemaljskim uzrocima I jantaru udahnula život I dušu. Da li je to stvarno bilo vjerovanje ili više pjesničko tumačenje otvoreno je pitanje . Još I danas ima obrazovanih ljudi koji misle da je biser živ I da u dodiru sa toplim ljudskim tijelom postaje još ljepši I sjajniji”, to kaže Tesla na početku svoje rasprave iz 1915 godine.
Tales je bio prvi filozof prirode I o njemu se uglavnom dosta zna, ja ne bih sada nešto posebno razglabao o Talesovoj filozofiji, htio bih samo reći par riječi o njemu I dovesti ga u svezu sa Teslom. Njegovo rođenje pada negdje oko 540 godine pne. Mada tu ima I drugačijih mišljenja oko te godine rođenja. Postoji jedna anegdota, pored mnogih, koju je zabilježio Diogen Laerćanin da je Tales gledajući u nebo pao u jamu a onda ga je starica pitala “ Kako to ti Talese gledaš u nebo a ne vidiš što ti se nalazi pred očima”, Filozofi naravno ne mogu uzvratiti ravnom mjerom ovom narodnom mišljenju . Ljudi iz naroda ne shvaćaju što se njima filozofi smiju jer zaista nisu u stanju da padnu u jamu pošto se odvajkada nalaze u njoj. To je prigovorio Hegel. Jer oni ne upravljaju svoje poglede ka nečem višem. To je dakle prigovor Hegela iz njegove Povijesti filozofije, prvi dio koji se odnosi na grčku filozofiju.
Dakle Tales je bio prvi filozof prirode I ono što je važno je da je on rekao “ Sve je voda”. On je čitav svijet reducirao na jedan princip, fantazija ima Bogove ali njihov sadržaj je Priroda, sunce, zemlja , more I čovjek pred sobom ima Prirodu, vodu, zrak, zvijezde, nebeski svod, ima svoje Bogove kao što rekoh. Ja općenito moram reći da je potrebna velika smjelost duha, I tu se slažem sa Hegelom , pa da se ne prizna ovo obilje života prirodnoga svijeta već da se reducira na jednu jednostavnu supstanciju koja kao takva perzistira a koju Tales zove Voda, koju Tales definira kao Vodu . Međutim postoje neke direktne sličnosti, neke analogije, neke podudarnosti između Talesa I Tesle I vidimo da se u tih 2,5 tisuća godina razvoja filozofije, filozofskoga mišljenja I magnetizma malo što promijenilo , izgleda kao da se malo toga promijenilo. Poznato je u Predsokraticima po Dielsu da je Tales, kao što se tvrdi na stranici 62, prvi upisao u kružnicu pravokutni trokut I nakon toga žrtvovao vola. Međutim to je postala jedna signifikantna znanstvena činjenica da je prvi upisao pravokutni trokut u kružnicu. Neki teoretičari to su kasnije pripisivali Pitagori . Ali prema Kalimahu postoji pjesma, zapis koji ide otprilike ovako “ Arkađani uz pomoć ptice povoljne u hramu Didimeja na starca naiđe gdje štapom po tlu grebe, on crta lik kog otkri Eufeb Efrižanin da prvi on baš trokute I mnogokute trokute nacrta I svinu u krug I naročito uzdržati se od mesne hrane” I malo kasnije “ a Tales štapom na tlu pijesak izgladi I drugom rukom bradu svoju uhvati pa reče: Ja baš ovaj neću primiti dar već ako silno cijeniš roditeljsku riječ….”.itd. Itd. Vidimo dakle da je Tales štapom
po pijesku crtao svoje krugove I svoje trokute u krugu. Međutim isto tako je I Tesla crtao u pijesku kao što nam govori u svom autobiografskom djelu Moji pronalasci I na stranici 44 stoji : “ Jednoga popodneva koje je stalno prisutno u mojem sjećanju šetao sam sa prijateljem gradskim parkom I recitirao stihove. U tim godinama znao sam čitave knjige napamet, od riječi do riječi, jedna od njih bila je Goetheov Faust, sunce je upravo zapadalo I podsjetilo me na jedan čuveni odlomak- već tada je sunce, zamire već dan, a ono drugdje gdje život stvara, o imati krila moj je davni san, o letjeti za slobodom , za ljepotu toga žara, ta divna sna a sunce zapada, čovjek ima krila duhovna ali tjelesna ne, bozi nisu dali- kada sam izrekao ove inspirirajuće riječi , nastavlja Tesla, ideja me ozarila kao bljesak munje I u trenutku sam otkrio istinu. Nacrtao sam štapom u pijesku dijagrame koje sam 6 godina kasnije iznio Američkom Institutu elektroinženjera a moj drug ih je odmah posve razumio. Slike koje sam vidio bile su savršeno oštre I jasne te čvrste poput metala ili kamena. Na to sam mu rekao : Vidiš li ovdje moj motor , pogledaj kako sada radi u drugom smijeru. Ne mogu početi opisivati svoje osjećaje. Da li je pigmalion vidio kako oživljava njegov...ne bi više bio potresen. Tisuću tajni prirode na koje sam se slučajno spoticao dao bih za ovu koju sam išćupao iz prirode unatoč svim čudima I opasnostima sa kojima sam se suočavao”
I mi sada vidimo da između Talesa I Tesle postoje neke analogije, da su oboje crtali u pijesku I to je jedna sličnost. A druga sličnost je ta da su I jedan I drugi zapravo razmišljali o magnetu I magnetizmu I dali svoj doprinos magnetizmu. Kod Dielsa postoji zapis da je Tales pomoću magneta, to je stranica 67, I jantara dokazivao da I nežive stvari imaju dušu. Mi smo vidjeli I kod Tesle da je on isto mislio, da naime I nežive stvari imaju dušu.” Rekao je da je počelo elemenata Voda I da je kozmos živ I pun božanstava. Obrazovanje je stekao kod svećenika u Egiptu , njegova je izreka Upoznaj samoga sebe , umro je kao starac samotnik promatrajući atletsko natjecanje malaksao od žege “
Prema ovome što mi znamo o Talesu izgleda da je on smatrao dušu za nešto što pokreće pošto je za kamen odnosno magnet tvrdio da ima dušu jer pokreće željezo. I onda Diogen Laerćanin nadodaje I jantar I on kaže da je pripisivao dušu I onome što je mrtvo. Svijet je prema Talesu oduhovljen I pun demona a Plutarh veli ovo : “On je Boga nazvao inteligencijom svijeta”. Kada Hegel u svojoj Povijesti filozofije razmišlja o Talesu onda kaže da je bolje da magnet ima dušu nego da on ima samo snagu da privlači jer je snaga jedna vrsta osobine koja se predstavlja kao nešto što se može odvojiti od materije, kao neki predikat. Duša je naprotiv to kretanje njega samoga sa prirodom materije, jedno I isto.
Mi dakle vidimo da su već I Tales I kasnije Tesla imali isto poimanje magneta I duše koja je pripisivana čak I mrtvim stvarima. Odatle se postavlja pitanje da li kod Talesa možemo govoriti o Bogu I na koji su način I Tales I Tesla shvatili Boga u svezi sa ovom problemetikom duše. Za one kojima je stalo da svugdje vide predstavu o stvaranju svijeta od strane Boga to je jedna velika “ naslada” s obzirom na Talesa, jedna velika ugodnost I mnogo se raspravlja o tome da li Talesa treba uvrstiti u one koji predstavljaju nekoga Boga. Tako neki tvrde da je Tales zastupao teizam, drugi tvrde da je bio ateist ili poluteist jer je tvrdio da je Svemir pun demona. Međutim Hegel u spomenutoj Povijesti kaže : “ Ovdje nije riječ o pretpostavljanju, vjerovanju niti o narodnoj religiji. Ovdje se radi samo o tome , o filozofskoj odredbi apsolutnog bića”. Ja naravno ne želim sada ulaziti u svu tu filozofsku problematiku ali je činjeica da je Hegel o Talesu govorio I pisao filozofski a da je moguće o Talesu govoriti I nefilozofski: I zato on kaže : “ Duša svijeta je izlišna, njeno biće nije izrećeno ( to je stranica 153). Zato nas prema Hegelu Bog zapravo filozofski ne tangira, to nije ono glavno pitanje oko kojega se vrti cijelokupna filozofija. Sa time smo I odgovorili na ovo pitanje kod Talesa I kod Tesle. Jer kod Tesle se nalazi I ideja koju on izražava u svojoj autobiografiji a to je vjerovanje u zagrobni život. Istu teoriju imali su Orfici, ista se teorija provlači kroz cijelu grčku filozofiju I na neki način egzistira I u kršćanstvu. Vidimo da je ona postavljena već kod Talesa u problematici duše I svjetske duše. Hvala!
Post je objavljen 15.12.2022. u 06:25 sati.