Marketing
Črni Kal – nadzornik Rižanske doline
Cesta 409 u Sloveniji povezuje čvor Dekani (hitra cesta H5) kod Kopra i čvor Ljubljana-zahod (avtocesta A1). Na toj cesti, oko deset kilometra od čvora Dekani, nalazi se naselje Črni Kal koje administrativno spada u Gradsku općinu Kopar i 2020. godine je imalo 221 stanovnka. U obližnjem kamenolomu otkrivena je prapovijesna sjekira iz paleolitika i brončani kip božice Junone iz rimskog doba. Područje Črnog Kala se nalazilo na granici Mletačke Republike i Austrije, gdje su često bili vojni sukobi. Nakon mletačko-austrijskog rata (1508.-1516.) Črni Kal je pripao Socerbskom dominiju i 1521. godine izravno je priključen Kranjskoj.
Šetnju naseljem Črni Kal, koje obiluje lijepim primjerima tradicionalne kraške arhitekture, započeli smo kod Benkove hiše.
Kuću Benkovu hišu su 1489. godine izgradili klesari Andrej i Benko od klesanih blokova vapnenca i lapora, čemu svjedoči natpis iznad ulaza "ANDREAS ET BENCO CONSTRUXERUNT". To je najstarija sačuvana seoska kuća na području Kopra i također je najstarija potpisana i datirana svjetovna zgrada u cijeloj Sloveniji.
Od Benkove hiše smo krenuli ulicom prema zapadu. Nakon pedesetak metara smo stigli do raskršća na kojem se nalazi izvor i betonsko korito na kojem je uklesana 1874. godina, vjerojatno godina izgradnje.
Na raskršću smo skrenuli desno i ubrzo stigli do jednobrodne filijalne crkve sv. Valentina s rozetom na pročelju.
Filijalna crkva sv. Valentina prema nekim izvorima potječe iz 7. stoljeća, barokizirana je 1680. godine, a današnji izgled je dobila rekonstrukcijom 1912. godine. Unutrašnjost crkve krasi masivan oltar od bijelog i ružičastog mramora te renesansni elementi kao što su vrata i prozori starije crkve.
Nekoliko metara udaljen od pročelja crkve je zvonik sa satom koji je visok 22,8 metara. Zvonik je poznat po svojoj neuobičajenoj rebrastoj kupoli i nagibu od više od jednog metra prema zapadu zbog urušavanja terena.
Zanimljivo je vidjeti kako su crkva i zvonik osigurani sajlama.
Nastavili smo dalje glavnom ulicom uzbrdo i na više mjesta primijetili drvorezne slike.
Cestom smo izašli iz naselja te nastavili prema stijeni Črnokalska. Stijena je poznata kao penjalište među alpinistima i nudi smjerove različitih težina i dužina.
Cesta ulazi u šumu te postaje makadamska i stiže do parkirališta s kojeg se pruža lijep pogled prema vijaduktu Črni Kal koji je sa svojom dužinom od 1.065 m najduži i visinom od 95 metara najviši premosni objekt na A1 kao i na slovenskoj cestovnoj mreži uopće. Vijadukt premošćuje Osapsku dolinu koju je formirala rijeka Osap.
Na parkiralištu smo skrenuli desno na stazu koja vodi uzbrdo.
Nakon desetak minuta smo došli do Črnokalskog grada (384 mnv), ostataka utvrde koja se nalazi na tridesetak metara visokoj stijeni nekada dostupnoj samo preko četiri metra dugoga pokretnog mosta.
Utvrda je iz 11. stoljeća kada se Črni Kal prvi put spominje. Utvrdu je izgradio istarski pogranični grof Urlik I., s ciljem nadzora ceste iz Rižanske doline prema unutrašnjosti, a čuvala je i naselje s gostionicama u njenom podnožju koje je bilo odmorište trgovaca i putnika. Mlečanima Črnokalski grad strateški nije bio toliko važan kao Socerb pa su lakše podnijeli poraz od Habsburškog vojskovođe Frana Krste Frankopana (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.) nakon napada na okolicu mletačkog Kopra. Tada je opustošen Črnokalski grad od strane Habsburgovaca. Razdoblje od početka 15. do prve polovice 17. stoljeća obilježeno je i čestim pljačkaškim pohodima te je uređen nedostupan tabor u kojem je okolno stanovništvo pohranjivalo imovinu.
Prešli smo preko novog metalno-drvenog mosta i došli na stijenu gdje se nalazi Črnokalski grad.
S lokaliteta se pruža pogled na Rižansku dolinu pa sve do Kopra i Trsta te nije čudno da je Črnokalski grad, uz Grad Socerb, predstavljao glavnu točku iz koje su habsburški vojnici nadzirali neprijatelja u Uskočkom ratu (1615.-1618.).
Karta naselja Črni Kal s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 1,22 km.
Post je objavljen 22.11.2022. u 19:34 sati.