Stari Etrurci bili su vješti graditelji, te su u antičko doba sagradili brojne svjetovne i sakralne građevine. Tako se i gradnja Rima odvijala po etrurskom planu, sa glavnim ulicama kardom i dekumanusom, koje su se križale pod pravim kutom (u čijem je sjecištu bio Forum, glavni gradski trg). Oficijelna historija Rima veli da su za vrijeme vladanja etrurskih kraljevabili naseljeni brežuljci u blizini prvonaseljenog, tj. Palatina. Potkraj kralčjevine (negdje oko 500. godine pr.n.e.) na brežuljku Kapitolij bio je podignut Jupiterov hram. Na tom je mjestu bila sxagrađena u XII stoljeću bazilika Aracoeli.
Zanimljivo je da se kod Knina nalazi arheološki lokalitet imenom Kapitul. Pošto se na tom lokalitetu nalaze ostaci bazilike sv. Bartula iz početka XII St, nadošao sam na pomisao da je na tom mjestu izvorno mogao stajati hram posvećen kapitolijskoj trijadi Jupiter-Junona-Monerva (ili etr. Tinia-Uni-Menrva). Što me je navelo na ovu pretpostavku?
Grad Knin i Kninsku županiju spominje bizantski historičar Konstantin Porfirogenet. U srednjevjekovnim dokumentima Knin se navodi pod različitim imenima, a jedno od njih je „Tinninium“. Pošto sam osobno skeptičan prema rimskim gradovima koji završavaju sa -um, moja je pretpostavka da je izvorni etrurski naziv glasio – Tinina (slično kao Albona, Flanona, Salona itd.)
Sad dakle imamo Kapitul i Tininu. Ako se potom prisjetimo da je nekih 30ak km od Knina izvor rijeke Une, onda imamo savršenu podudarnost – imena dvaju glavnih etrurskih božanstava (Tinia i Uni), te naziv lokaliteta Kapitul, koji jasno asocira na brežuljak Kapitolij u Rimu. A ujedno i pretpostavlja važnost tog mjesta u ovom dijelu etr. Carstva (koje je bilo kudikamo veće no što to priznaje službena znanost).
Post je objavljen 11.08.2022. u 16:01 sati.