Vještice, coprnice, štrige itd. su žene koje se prema mitovima i narodnom vjerovanju služe vještičarenjem, a kako bi postigle nadnaravne moći za činjenje zla ili dobra. /Wikipedia/
Prema legendama, lete na metli. Ima i muškaraca koji se bave vještičarenjem i zovu se vještaci.
Još od poganskih vremena vještice se optužuje za nanošenje najvećih zala, ubijanja nerođene djece, izazivanja tuče, pretvaranja u muhu, općenje sa nečastivim, čaranja, pripravak ljubavnih napitaka itd.
Poznavanje, ljekovitih trava i liječenje se zaboravlja.
Prihvaćajući narodna vjerovanja, crkva i civilna vlast , početkom 13 st. pa sve do polovine 18 st. počinju progone, muče i pale vještice.
Kako crkva vjeruje u život od začeća do prirodne smrti, crkva bi nakon ispitivanja, uz poznate metode, osuđenu vješticu, predavala civilnim vlastima, na izvršenje smrtne kazne.
Najviše progona vještica, zapisano je u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Engleskoj, odnosno u zemljama sukoba katolika i protestanata.
Hrvatska nije bila pošteđena progona, a najviše je to došlo do izražaja u Zagrebu.
Prema zapisima, Zagreb je progonio oko 250 žena i 20 muškaraca.
Žene, optužene da su vještice, pretežno su bile mlade i lijepe ili stare i ružne.
Komisija je na tijelu žena tražila vražji pečat, madeže i sl. Ako je pronađen madež za kojeg su tvrdili da je vražji, bile su osuđene na lomaču.
/bakrotisak - lomača/
/traženje madeža/
/Manduševac - sastajalište zagrebačkih vještica/
Publicitet vješticama u starom Zagrebu dala je i naša poznata književnica Marija Jurić Zagorka.
Morbidna praksa paljenja vještica trajala je do 1750 g. Tada je Marija Terezija, zatražila da osudu žena donosi sama ,na bazi dokumentacije. Interesantno je, da je ona sama vjerovala u magiju
Taj je zahtjev , učesnicima u procesu bio kompliciran i skup, pa se je ta užasavajuća praksa po malo ugasila.
Mjesto u Hrvatskoj, gdje se i danas spominju vještice je Klek.
Klek se nalazi u blizini baroknog grada Ogulina.
Planina Klek podsjeća na usnulog diva.
O Kleku piše još i austrougarski putopisac i povjesničar Johann Valvasor iz 17 st.
O Kleku piše i niz naših književnika, kao Šenoa, Matoš, Ivana Brlić Mažuranić i niz drugih.
/Sve gornje fotografije su sa Kleka, Foto by Robi/
/by Neven Andrilović/
Priča o Kleku počinje u vremenima, kada su na svijetu još živjeli bogovi, divovi i vile.
Po narodnom vjerovanju, došlo je, zbog hrane, do sukoba boga Volosa i diva Kleka
U tom sukobu, Klek je izvukao kraći kraj , bio okamenjen i ostao je spavati.
Danas, još uvijek čeka da ga vještice svojom galamom probude.
To je jedan od razloga vjerovanja da se vještice okupljaju na Kleku.
One tu glasno pjevaju, plešu, goste se i kuhaju vještičju mast.
Podmazivanje takvom masti omogućava let na metli
Ne treba posebno naglasiti da su i klečke vještice, bile ispitivane, mučene i spaljene na lomači
Ima još zanimljiv dodatak.
Neki ljudi i danas vjeruju u postojanje vještica i njihove čini
U Americi postoji asocijacija muških i ženskih vještica, koja je u doba predsjednikovanja Trumpa imala oko 500.000 članova, Ta asocijacija je bacala čini da predsjednik Trump ne bude izabran u drugi mandat.
Slične asocijacije, navodno, postoje i u Hrvatskoj, kao izrazito tajna i zatvorena društva.
Inicijacija za pristup u Hrvatskoj, traje 1 godinu +1 dan
U Beogradu, navodno, izlazi “Veštičja Revija”
Suvremene vještice zovu se Vicce.
Prvi diplomski rad na temu Vicca, na etnografiji filozofskog fakulteta u Zagrebu napisala je, Sonja Miličević
Vukelić