Na Fažanskoj cesti (Ž5115) oko jedan kilometar od kružnog toka s Vodnjanskom cestom (D75) nalazi se raskršće s Štinjanskom cestom. Štinjanska cesta vodi u centar pulskog prigradskog naselja Štinjan koji ima oko 1500 stanovnika. Štinjan se prvi puta spominje u rimsko doba kao Astinianum. U to doba je bio poljoprivredno dobro stanovnika obližnjeg naselja Colonia Pietas Iulia Pola (Pula). Kasnije se Štinjan još nazivao Astinian i Stiniano, a u vremenima pod Italijom Stignano. Oko naselja se nalazi više brdašca: Karboner (Carbonieri) 34 mnv, Munida (Monetta, Picco) 48 mnv, Brdina (Grosso) 76 mnv, Špeh (Spicco) 44 mnv, Proština (Cristo) 45 mnv, Turulu (Farulla) 29 mnv, Kašćuni (Castion) 42 mnv i Kaštelir (Castellier) 45 mnv. Neka brdašca su bila naseljena još prije rimskog doba (Kašćuni, Kaštelir...), a na nekima je Austro-Ugarska Monarhija sagradila utvrde (Munida, Brdina, Proština, Kaštelir...).
U izletu Zaboravljeni čuvari Pule u kojem smo posjetili veći dio obrambenog okruga II austrougarske Pule propustili smo posjetiti bitnicu San Maesta koja se nalazi nedaleko od utvrde Grosso. Potragu smo započeli u samom središtu Štinjana, na raskršću Štinjanske ceste i ulice Selo, kod autobusne stanice i kapelice na kojoj piše "KRALJICA MIRA".
Krenuli smo ulicom Selo prema jugu i ubrzo prošli pored spomenika žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata i nastavili po obnovljenom glavnom trgu Štinjana - Štinjanskoj placi.
S druge strane trga se nalazi kameni križ na kojem je natpis "S. MISSIONE", a ispod njega kamena ploča na kojoj piše "1912-1999; SV. MISIJE U ŠTINJANU".
Nekoliko metara dalje, prema jugu, nalazi se zidom ograđeni maslinik u kojem je jednobrodna župna crkva sv. Margarete.
Na pročelju župne crkve sv. Margarete se nalazi zvonik s dva zvona.
U masliniku oko crkve se nalaze kamena škropionica i oltar za mise na otvorenom.
Nastavili smo dalje ulicom Selo prema jugu i nakon stotinjak metara skrenuli desno na makadamsku cestu.
Na makadamskoj cesti smo nakon sto metara došli do raskršća (koje je betonirano) na kojem smo skrenuli lijevo u pravcu putokaza za staze "344 MAESTA" i "345 MUNIDE".
Dalje smo nastavili četiristotinjak metara, sve do oštrog zavoja u lijevo. Na tom zavoju smo skrenuli lijevo na šumski put.
Putem smo se probijali kroz vegetaciju. Na više mjesta smo primijetili kamene ploče što svjedoče da je nekada tuda prolazila ozbiljna prometnica.
Nakon dvjestotinjak metara smo stigli do čistine uz koju se, s lijeve zapadne strane, nalazi topnička bitnica San Maesta skrivena u vegetaciji.
Bitnica San Maesta je izgrađena za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije kao pojačanje obližnje utvrde Grosso.
Bitnica je obrasla vegetacijom tako da je vrlo teško dobiti sliku kako je izgledala.