Otkad je znanost postala samo grana (uslužne) industrije-to ne pišem olako, to je službeni pristup Zapadnog svijeta negdje iz 1980-tih, kad se u Reaganovskoj i Thatcherovskoj slici svijeta počelo promovirati utilitarnu znanost (i obrazovanje), "osuvremenilo" se i medijski pristup istoj. Nije da smo tada izmislili "naj naj" pristup s Miss World natjecanja "najljepših" i "naj-bilokaj", ali novi mediji su omogućili mnogo brže širenje zaraze.
Danas, kad se uspjeh-i zarada-mjere brojem klikova na stranicu (bez obzira što na njoj piše), najprimitivniji način postaje najefikasniji: proglasiš nešto "naj" i eto ti uspjeha. Samogenerirajućeg, jer kad nađeš nešto van granica tog "naj", eto opet slijedećeg "naj"-možemo to skoro dodati uz natjecanja Superlige i još reklamirati Heineken hmeljni napitak (nekako se ne mogu prisiliti to piće nazvati pivom, što najčešće potvrđuje i meni pića u mnogim restoranima, gdje obično imate "piva" i onda "Heineken" posebno, hehe).
Prošli tjedan smo tako dobili "najudaljeniju" zvijezdu u, ni manje ni više, cijelom svemiru. Do iduće prilike, rekao bi pomalo olinjali prodavač automobila negdje s ruba prerije na Srednjem Zapadu SAD, uz osmijeh bjelji od rublja nakon Vanisha.
O čemu je riječ?
Zvijezda Earendel (=jutarnja zvijezda na staroengleskom) pronađena je korištenjem gravitacijske leće. Nije to neki novi teleskop, promatranje je izvršeno svemirskim teleskopom Hubble, nego je zbog pogodnog položaja jata galaksija između nas i Earendela došlo do efekta rastezanja prostor vremena oko galaksija iz jata na način da djeluju kao leća.
Za one koji su shvatili kako je radila prva potvrda Einsteinove Opće teorije relativnosti, kad se mjerilo pomak zvijezde prilikom pomrčine Sunca, ovo je na istu foru, putanja zrake svijetlosti slijedi najkraću liniju u prostor-vremenu, a ona nije ravna, nego zakrivljena, što djeluje kao da imamo leću. Slika je iskrivljena, istegnuta, ali uz malo matematike možemo ju složiti u nešto smislenog i eto nam objekta koji inače ne bi vidjeli, jer je predaleko, približenog kao da smo ga pogledali kroz dodatni teleskop svemirskih razmjera!
Viđena zvijezda je svijetlila svega milijardu godina nakon Velikog Praska. Što je tako "naj" ovdje? Pa čitali smo o galaksijama koje su postojale i ranije, 500 ili 600 miliona godina nakon Velikog Praska. Da, točno, GALAKSIJAMA, koje su nakupine stotina milijardi zvijezda. Vidjeli smo male točkice svjetla i po spektru smo znali da se radi o galaksiji. Ne pojedinoj zvijezdi u galaksiji! Dakle, ovdje se radi o najranijoj POJEDINOJ zvijezdi viđenoj do sada. Daleko je 12.9 milijardi godina svjetlosti. Rekord za najdalju galaksiju je trenutno 13.4 milijarde svjetlosnih godina, pa je ovo izdvajanje pojedine zvijezde stvarno veliki uspjeh. I velika slučajnost, jer da bi bila vidljiva, morala je biti povoljno smještena u nekom naboru prostor-vremena oko jata galaksije, koji ju je reflektirao prema nama, pojačavajući joj sjaj tisućama puta! Slikica je na Earendel i nije ništa zasljepljujuće i nevjerojatno, dok ne doznate o čemu se radi. Pravi primjer samozatajnosti...
Prethodni rekorder je bila pojedinačna zvijezda udaljena 4 milijarde svjetlosnih godina, dakle skok je stvarno velik!
Earendel je, ako je pojedina zvijezda a ne dvojna, oko 50-ak puta masivnija zvijezda od Sunca, i milione puta sjajnija od njega. Prve zvijezde nakon Velikog Praska nisu imale teže materijale od vodika naokolo za svoj građevni materijal kao današnje, koje koriste reciklirani materijal od prethodnih generacija zvijezda, koje pri eksploziji kao supernove izbacuju iz svojih jezgri nuklearnim procesima stvorene teže materijale kao Helij, Litij, Berilij...zato su te prve zvijezde mogle narasti mnogo veće i biti sjajnije-ali i kraće živjeti, prave Rock stars!, vjerojatno su isto imale neku "magičnu" brojku, npr. 270 miliona godina...da budu stvarno cool.
To je za sada sve što smo mogli doznati, dodatno će nas o Earendelu informirati tek promatranje Webb svemirskim teleskopom, čije ogledalo je više nego dvostruko većeg promjera i mnogo osjetljivije od Hubblea, a vidi u infracrvenom dijelu spektra u koji je svjetlost sa Earendela pomaknuta zbog crvenog pomaka.
Post je objavljen 05.04.2022. u 21:34 sati.