Marketing
Otajstvo križa završava u otajstvu uskrsnuća. Stoga vjernički stav prema patnji i njezinu podnošenju ne smije završiti u beznađu i rezignaciji, ili pak u nevjeri i odbacivanju Boga, nego iz Kristova otajstva potrebno je crpiti nadu i utjehu u Božju prisutnost, osobito u patnji. Krist na križu trajni je znak Božje blizine i su-patnje sa svima koji pate bilo gdje i bilo kada u svijetu. Njegovo poistovjećivanje s patnicima mjerilo je za „život vječni“ koji započinje već u prepoznavanju Krista u svima koji su gladni, žedni, stranci, goli, bolesni, zatvoreni, potlačeni, izolirani, iskorištavani, kojima su uskraćeni osnovni uvjeti za život dostojan čovjeka, koji su žrtve nepravde i tuđe sebičnosti, koji su lišeni svojih temeljnih prava. Premda iskustvo kazuje da težina podnošene patnje nije umanjena, vjera nam daje utjehu u činjenici potvrđenoj u Isusu Kristu da je Bog na poseban način blizu svakome čovjeku u patnji. Zato pitanje o smislu patnje ne iscrpljuje se samo u pitanju odakle i zašto patnja, nego se za vjernika otvara u pitanje: kamo vodi patnja? A na to znamo odgovor. (s. V. Kovač)
Post je objavljen 22.03.2022. u 12:22 sati.