Marketing
Operacija "Z"
Vojna operacija u Ukrajini je ušla u svoj treći tjedan. Državu je do sada napustilo preko 2,5 milijuna ljudi. Napredovanje Ruske vojske se usporilo, ali se nije zaustavilo. Glavni pravac napada je osim prema Kijevu, onaj od Krima prema trećoj NE "Južnoukrainsk". Cilj je ovladati sa tri od ukupno četiri Ukrajinske nuklearne elektrane, kako bi im se oduzela sposobnost stvaranja "prljavog" N-oružja. Zbog gašenja svih Ruskih portala na zapadu, informacije o vojnim kretanjima na terenu su nam ograničene. Zapadni mediji uglavnom prenose potresne priče o izbjeglicama, granatiranju vrtića, bolnica itd. Istodobno potpuno izostaju vijesti o zbivanjima na bojišnicama. Kako i ne bi kad su njihovi reporteri smještenia u Lavovu ili na granicama zemlje. Cilj takvog izvještavanja je stvaranje empatije u narodu sa ciljem što bržeg prijema izbjeglica na zapad. Iako stručnjaci jako dobro znaju što se s time želi postići, pristup MS-medijima im je onemogućen.
U skladu s time (kako je najavljeno u prethodnom postu), upravo je krenulo povećanje izdvajanja za obranu u EU. Tako je nakon Njemačke, Poljske i "neutralna" Švedska odlučila podići trošak obrane sa 2 na 3% BDP-a. To su novci koji će se izravno slijevati SAD-u, kao najvećem proizvođaču oružja unutar NATO-a. Sa čime će im se popraviti "krvna slika", koja izravno ovisi o njihovoj vojno-industrijskoj mašineriji. Posebice ako znamo da su zadnji put ratovali u Libiji još davne 2011. godine. Pošto ih neposlušni Trump nije nahranio tijekom svog mandata, to će im sada odlično doći za oporavak od posljedica "pandemije". Tako će Europa, kao i svaki put ranije, opet platiti cijenu njihovog rata, a koji se konkretno vodi još od paljenja Sirije. "Obojena revolucija" u Ukrajini 2014. godine bila je samo osveta Rusiji za Siriju. Taj se vojno još neizravni, 3. svjetski rat osim na medijskom, za sada potpuno rasplamsao i na ekonomskom planu.
Rusija je odsječena od svih zapadnih tokova roba i kapitala što će zasigurno ostaviti posljedice na globalnoj ekonomskoj sceni. Izravna posljedica će biti nastavak rasta cijena energenata, kao i inflacije povezanom sa sve skupljim troškovima života. "Balon" je to, koji bi mogao eksplodirati tamo negdje krajem 2022. ili početkom 2023. kako su već i najavile određene financijske institucije. Ta "kriza svih kriza" mogla bi biti pokretač i tog "velikog reseta", koji se spominje već godinama. Postoje različite teorije što je to, ali nitko sa sigurnošću ne može reći kako će se to zaista odviti. Raspon se kreće od sloma monetarnog sustava do taktičkih nuklearnih detonacija na prostoru Europe. Sa sigurnošću možemo samo reći - Tko preživi, pričat će...
Post je objavljen 10.03.2022. u 17:59 sati.