Pregled posta

Gozba...ili slavlje ljubavi...Platon (427. – 347. g. pr.Kr.)
Jedno od najvažnijih i najpoznatijih Platonovih djela svakako je Gozba. Ideje o ljubavi i ljepoti, povezane s dobrotom i mudrošću, koje Platon iznosi u Gozbi razotkrivaju čovjekov put prema ostvarenju sebe kao cjelovitog i prosvijetljenog bića, kroz neprestanu potrebu samousavršavanja i vladanja sobom.
Ćutim kako se razmotava čvor u kojem se krila tajna odbijanja Erosovog carstva… čujem Diotimin glas…

Čovjek se može i treba uzdići do spoznaje ideja, jer je to put njegovog duhovnog razvoja. Jednom kada to uspije, treba se osjetiti pozvanim da prema svjetlu ideja uređuje svoj život i rad, te u svijetu poja­va stvara ljepotu i moralna dobra. Taj put vodi od putene i osjetilne do prave filozofske ljubavi, koja predstavlja naj­veći stupanj moralnosti, spoznaje i stvaralaštva.
Ovako opisana uloga Erosa kao one snage koja vodi čovjeka ne samo prema vrhuncu duhovne spoznaje, već na temelju toga prema boljitku svijeta i društva u cjelini, razlog je zbog kojeg svaki čovjek treba poštivati Erosa i njegovati ljubavno umijeće.

Za sliku «La primavera» Sandro Botticelli je dobio nadahnuće iz mita o nimfi Hloridi i Zefiru, ugodnom proljećnom vjetru. Zefir hvata Hloridu, transformira je u božicu cvijeća i proljeća, Floru. Venera, centralna figura slike, predstavlja platonsku ljubav, uključuje sve što je manifestirano u fizičkom svijetu, u oslikanom vrtu. Nacrtano je drvo dobra i zla i tri Gracije, a koje predstavljaju tri vrline – ljepotu, čednost i zadovoljstvo. Jedna od njih gleda boga Merkura, dok na nju cilja Eros, mali anđeo koji se na slici pojavljuje iznad Venere. Odnos Merkura i Venere mogao bi ukazivati na vjenčanje, koje ne uključuje samo seksualno zadovoljstvo, već i mudrost, budući da je Merkur simbol intelektualne energije.