Nikodem i Josip iz Arimateje, koji su potajice bili Isusovi učenici, založili su se za Njega koristeći svoj položaj u društvu. U trenucima samoće, potpune napuštenosti i odbačenosti…, baš tada oni javno istupaju za Njega (usp. Mk 15:43)...: herojska hrabrost! S njima ću i ja poći do podnožja križa; snažno ću zagrliti hladno Tijelo Kristovo, vatrom svoje ljubavi…; skinut ću čavle svojom pokorom i mrtvljenjem… zamotat ću Ga u novo sukno moga čistoga života i pokopat ću Ga u živu stijenu svojega srca gdje Ga nitko neće moći odvojiti od mene i tamo se, Gospodine, odmori! (Josemaria Escriva)