Marketing
Zastavoslovlje
Belgijsko kolonijalno carstvo – zastava Belgije
Belgi (kel. Belgae) keltski narod, po kojem današnja Belgija nosi ime, živio je u području koje je danas nastanjeno Flamancima.
Flamanci su narod koji pripada skupini Germana, a Valonci pak su narod koji pripada romanskim narodima, točnije frankofonskim skupinama.
Belgija je dugo vremena podijeljena, a za nju se stalno spore Habsburzi (Austrijanci) i Nizozemci.
Tako je Belgija postala nezavisna tek 1830. (prije je bila dio Nizozemske), pa je tako (poput Njemačke) 'zakasnila' na 'podjelu kolonija'.
Belgijsko kolonijalno carstvo je činilo skup belgijskih kolonija od 1901. do 1962., a u usporedbi s drugim kolonijalnim državama, belgijski kolonijalizam se razvio relativno kasno.
Dakle, Belgijski Kongo (od 1908. do 1960.), kasnije znan kao Zair, danas Demokratska Republika Kongo od 1885. bio je osobno vlasništvo belgijskog kralja Leopolda II. (pod imenom Slobodna Država Kongo), a 1908. je pretvoren u belgijsku koloniju – Belgijski Kongo.
Kasnije, Belgija će podjelom njemačkih kolonija, dobiti Ruandu i Urundi (danas Burundi).
Belgijska zastava nastala je spajanjem boja flamanske i valonske zastave. Naime obije zastave su žutog polja, a razlikuju se po tome što je na flamanskoj crni lav Barbantskih kneževa, a na valonskoj to je crveni galski pijetao.
Današnja moderna zastava Belgije sastoji se od triju jednako širokih uspravnih stupova crne, žute i crvene boje, pri čemu je zastava Francuske bila temelj za dizajn.
Međutim, belgijski Ustav u članku 193. opisuje belgijske boje kao crvenu, žutu i crnu (točno tim redosljedom), a to je najvjerojatnije kao podsjetnik na prvu (pobunjeničku) zastavu Belgije koja je zapravo bila zastava vodoravnih greda sa slijedećim bojama: crvena, žuta i crna.
No, ta zastava previše je podsjećala na njemačku, pa su zastavoslovne grede okrenute u zastavoslovne stupove.
Post je objavljen 22.01.2022. u 11:55 sati.