Blagdanski ugođaj ove godine će za mnoge biti dodatno ukrašen lansiranjem JWST, James Webb svemirskog teleskopa.
To je nasljednik Hubble teleskopa (HST), oko 100 puta "jači" i naravno, moderniji: HST je građen tokom 1980-tih a Webb je
današnja tehnika-zapravo, sutrašnja-mnoga rješenja na JWST još nisu došla do nas običnih smrtnika, nego su još samo u
domeni svemirske tehnologije.
JWST ima 6.5m ogledalo (složeno od 18 heksagonalnih pozlaćenih elemenata), u usporedbi sa 2.5m HST. Pošto je
napravljen za gledanje tragova prvih zvijezda i galaksija nakon nastanka svemira, sa kojih je svjetlo, koje je inače u vidljivom i
ultraljubičastom dijelu spektra, zbog širenja svemira pomaknuto prema infracrvenom dijelu spektra, detektori i kamere su
napravljene da mjere u tom dijelu spektra. To znači da ćemo vidjeti nešto što do sada nismo mogli vidjeti. Također, svjetlo
u tom dijelu spektra prolazi kroz prašinu, pa ćemo vidjeti zvijezde i planete tamo gdje smo do sada vidjeli samo svemirsku
prašinu tokom njihovog nastanka-sa Webbom ćemo moći zaviriti ispod tog vela.
Zbog svoje veličine, Webb će biti mnogo precizniji od HST, i moći ćemo mjeriti spektre objekata koje do sada nismo mogli
niti registrirati, na primjer spektre atmosfera planeta koje kruže oko drugih zvijezda. Time ćemo doznati sastav plinova u
njihovoj atmosferi. Naravno, isto ćemo moći raditi za planete i manje objekte u našem susjedstvu, pa ćemo i o tome mnogo
naučiti.
JWST je koštao 10-ak milijardi USD, a napravljen je od strane NASA uz suradnju evropske (ESA) i kanadske svemirske
agencije. ESA je, uz neke instrumente, kroz lansiranje raketom ARIANE-5, odgovorna za postavljanje teleskopa u orbitu-koja
je isto drugačija od one Hubble-a, koji je na 500-tinjak kilometara nad površinom Zemlje, a Webb će kružiti oko Sunca na 1.5
miliona kilometara, u 2. Lagrangeovoj točki, iza Mjesečeve orbite oko Zemlje. Time će biti omogućeno optimalno hlađenje
teleskopa-koji za promatranja mora biti hladniji od svemirske temperature u Sunčevu sustavu! Detektori JWST će tokom rada
biti najhladniji objekti u našem dijelu Svemira-tokom testiranja na Zemlji to su bile najhladnije točke mnogo milijuna kilometara naokolo.
Naravno, sve ovo će biti moguće tek nakon uspješnog postavljanja teleskopa u orbitu i njegovog uspješnog upuštanja u rad. Ne bih
htio biti na mjestu glavnih (i odgovornih) inženjera Webba tokom idućih mjesec dana, koliko će trajati proces potpune aktivacije
(testiranje će trajati pola godine). Cijela ta priča počinje lansiranjem rakete, koje je samo po sebi uvijek visoko-rizični dio projekta.
Kad danas na vrhu Ariane-5 vidite kutiju sa 10 milijardi dolara vrijednim pažljivo zamotanim paketom, znajte da je tamo i dio vašeg novca,
i da nije to samo NASA, ESA i ne znam koja SA, ne, to su združeni napori 300-tinjak sveučilišta, instituta...vlada, poreznih obveznika tih
vlada...ono najbolje što smo, mi, čovječanstvo, u stanju danas smisliti, je u tom paketu.
Za mene osobno, JWST je šansa da tokom svog života radim na razumijevanju prvih zvijezda: one su drugačije od zvijezda druge i treće
generacije (kao Sunce), koje su nastale od materijala recikliranog nakon potrošene zvijezde prve generacije: tek u termonuklearnom
reaktoru zvijezda nastaju plinovi teži od vodika, koji onda modificiraju izgled i mehanizam rada zvijezde. Prve zvijezde su vjerojatno mogle
narasti mnogo veće, ali su živjele mnogo kraće. Nastanak prvih galaksija je također ovinut u prašini prapočetka-sve to bi nam Webb po prvi
puta mogao pokazati.
Zato, SRETNO!
Post je objavljen 25.12.2021. u 12:24 sati.