Marketing
Cingarela – između dva kaštela
Nakon nekoliko kišnih dana odlučili smo posjetiti lokalitet Cingarelu (talijanski Zingarella što znači mala romkinja ili cigančica) u kojem se nalaze istoimena špilja i slap.
Auto smo parkirali na šljunčanom parkiralištu pored boćališta u dijelu naselja Kaštel koji se zove Malotija.
Od boćališta smo krenuli prema istoku cestom L50012 (Plovanija, D200 – Kaštel, Ž5209 – Kremenje, Ž5007).
Nakon 150 metara skrenuli smo lijevo, a na prvom slijedećem raskršću desno na ulicu s kojom se priključujemo na pješačku stazu 284 (Kaštel - Momjan) koju ćemo pratiti sve do lokaliteta Cingarela.
Ulicom smo ubrzo stigli do raskršća s cestom Ž5209 (vrh Lima, D75 – Kaštel, D510) na kojem smo nastavili ravno prema zaseoku Gadari. Zaseok je navodno dobio ime po zmiji crna poljarica (Hierophis viridiflavus), koja je još poznata kao crni gad.
Na raskršću se može pogledati informativna tabla pješačke staze 284 (Dva kaštela i Cingarela) s naglaskom na lokalitet Cingarela.
Nastavili smo dalje cestom prema zaseoku Gadari u koji smo ubrzo ušli. S ceste se u daljini, prema jugu, vidi zvonik župne crkve sv. Servula u Bujama.
U zaseoku smo prošli pored kapelice uz koju se nalazi stol s klupama te pored dječjeg igrališta koje se nalazi kraj lokve.
Od lokve nastavlja makadamska cesta s kojom smo izašli iz zaseoka Gadari.
Pješačka staza 284 izvan zaseoka nastavlja poljskom cestom koja se ubrzo sužava u šumski puteljak.
Na nekoliko se mjesta s pješačke staze pruža lijep pogled na dolinu rijeke Dragonje (koju je prema legendi izorao div Dragonja s ogromnim volovima).
Na stazi smo naišli na kamenom sazidani izvor. Vjerojatno je služio kao izvor pitke vode za putnike koji su prolazili nekadašnjom starom prometnicom (na više mjesta su vidljivi kameni ostaci nekada uređene prometnice).
Nisam pronašao nikakve podatke o toj prometnici (tko ju je izradio, kada i gdje je vodila?).
Konačno smo stazom stigli do strmog dijela, što je značilo da smo blizu lokaliteta Cingarela. Na strmijim dijelovima staze je postavljena užad koja olakšava spuštanje, tj. uspinjanje prema špilji Cingarela.
Špilja Cingarela je bila stalno nastanjena od kraja neolitika pa sve do brončanog doba. U špilji se nalazi ognjište iz rimskog doba, a većina keramike koja je pronađena potječe iz 5., 6. i 7. stoljeća. Postoji narodna predaja prema kojoj je sveti Servul (Trst, oko 270. - Trst, 28. svibnja 284.), kao dvanaestogodišnji dječak, kratko vrijeme boravio u špilji.
Spustili smo se s užadi nazad do staze te, dva do tri metara nizbrdo, primijetili još jednu užu i kraću špilju.
Nastavili smo se dalje strmo spuštati užetima sve do korita potoka Arđila ili Poganja koji je udubio kratki klisurasti kanjon. Potok Arđilu (talijanski Argilla što znači glina) premošćuje viseći most, a oko dva kilometara nizvodno utječe u rijeku Dragonju.
Na ulazu u kanjon voda pada preko stijena i tvori kaskade petnaestometarskog slapa Cingarele. Slap je definitivno jedan od ljepših na istarskom poluotoku, ali je nažalost često suh. Već duže vrijeme ga planiramo posjetiti i to poslije kišnih dana, ali sva ta kiša nije bila dovoljna da napuni korito potoka Arđile.
Karta s lokacijom lokaliteta Cingarela.
Dužina rute 3,34 km.
Post je objavljen 06.12.2021. u 20:29 sati.