Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/viatrix

Marketing

Loborika – naselje na antičkoj pulskoj "zaobilaznici"

Na cesti D66 (Pula – Matulji), oko pet kilometara od Pule, nalazi se naselje Loborika. Naselje Loborika administrativno pripada Općini Marčana i s 844 (2011.) stanovnika je drugo, po stanovništvu, najveće naselje općine, iza naselja Marčana. Naselje se prvi put spominje u pisanim izvorima 1150. godine pod imenom Ravaricum, kada je pripadalo pulskom području. Između 15. i 16. stoljeća naselje je velikim dijelom napušteno zbog ratova i epidemija, dok je između 16. i 17. stoljeća planski doseljeno novo stanovništvo, uglavnom iz Dalmacije, te je tada oblikovano današnje naselje.



Cilj šetnje, koju smo započeli u središtu naselja Loborika (pored Osnovne škole Marčana - Područne škole Loborika), nam je bio pronaći ostatke nekadašnje rimske ceste koja je bila odvojak Flavijske ceste. Ta cesta je vodila iz tadašnjeg rimskog naselja Gallicianum (Galižana) prema naselju Nesactium (Nezakciji) i luci Budava, tako da je ta cesta bila neka vrsta zaobilaznice rimskog grada Colonia Pietas Iulia Pola (Pula).



Pored škole u Loborici se nalazi župna crkva sv. Flora. Crkva je jednobrodna građevina s novom sakristijom, a u zidove su ugrađeni antički i srednjovjekovni spoliji koji su pronađeni u okolici Loborike. Na drvenom oltaru se nalazi pala Prijestolje milosti sa svetim Florom i svetim Franjom Asiškim, koju je izradio slikar Antonio Moreschi (?, druga polovica 16. st. – Labin 14. kolovoza 1633.), i srebrni procesijski križ. Na kamenom pročelju su rozeta i preslica s dva otvora u kojima se nalazi po jedno zvono, od kojih jedno datira iz 1478. godine.



Krenuli smo ulicom prema zapadu i ubrzo prošli pored kamene cisterne.



Nastavili smo dalje i nakon 150 metara stigli do raskršća na kojem se nalazi putokaz za Galižanu. Skrenuli smo desno na makadamsku cestu, u pravcu putokaza, jer prema nekim izvorima ta cesta prati trasu nekadašnje antičke prometnice.



Slijedili smo cestu oko dva kilometra sve do Istarskog ipsilona (autocesta A9) i pažljivo pratili neke eventualne dokaze da je tuda nekada prolazila rimska cesta, ali nismo ništa našli.



Cesta prolazi pored lovačkog doma,...



...a oko dvjesto metara od autoceste smo je nakratko napustili jer smo s desne strane primijetili napušteni, vjerojatno, vojni objekt.



Pored autoceste se nalazi raskršće makadamskih cesta, a jugoistočno od raskršća je ruševni objekt.



Na raskršću smo nastavili ravno, proši podvožnjakom ispod Istarskog ipsilona te skrenuli lijevo na poljsku cestu.



Poljsku cestu smo pratili oko jedan kilometar, paralelno s autocestom. Potom smo skrenuli lijevo na most koji premošćuje Istarski ipsilon i stigli do još jednog raskršća makadamskih cesta.



Na raskršću smo nastavili ravno i ubrzo primijetili ostatke starije ceste. Ostaci su vidljivi na više mjesta kao posloženo kamenje koje je vjerojatno bio rubnik rimske ceste.



Meni je nekako logičnije da je rimska cesta na ovoj trasi jer je prolazila uz južni dio nekadašnjeg naselja Loborika koje je napušteno između 15. i 16. stoljeća. Teško vidljivi ostaci naselja nalaze se na jugoistočnim padinama brda Sveti Silvestar (125 mnv). Brdo je dobilo ime po jednobrodnoj crkvi sv. Silvestra iz 9. ili 10. stoljeća, koja je u 11. stoljeću nadograđena u trobrodnu ranoromaničku baziliku. Ostaci crkve su danas jedva vidljivi u gustoj vegetaciji. Otkriven je i sarkofag iz 11. stoljeća koji se danas nalazi u Arheološkom muzeju u Puli, a u njemu su se nalazila tijela Johannesa i Gariberta za koje se pretpostavlja da su izgradili crkvu sv. Silvestra.



Na par mjesta, uz makadamsku cestu, primijetili smo pojedina osamljena stabla hrasta plutnjaka (Quercus suber). Ta stabla su ostaci nekadašnjeg nasada kojeg je podigla austrougarska mornarica u 19. stoljeću radi proizvodnje izolacijskog materijala i izrade pojaseva za spašavanje.



Nakon što smo, od Istarskog ipsilona, propješačili makadamskom cestom oko jedan kilometar, stigli smo do mjesnog groblja Loborika.



Pored groblja se nalaze dva (više)stoljetna stabla pitomog kestena (Castanea sativa). Zanimljivo je da se pored groblja nalazi jedna od većih šuma pitomog kestena u Istri te je jedina na području južnog dijela poluotoka.



Od groblja smo nastavili asfaltiranom cestom i ubrzo stigli u središtu naselja Loborika.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 5,30 km.



Post je objavljen 30.11.2021. u 19:51 sati.