Zastave 'stare' Jugozapadne Afrike – 'Njemačka Jugozapadna Afrika'
Od najranijih vremena povijesti sušna područja današnje Namibije nastanjivali su narodi Bušmani, Damare i Name. U 14. stoljeću na ta područja doseljavaju i narodi Bantua sa sjevera.
Ovo područje Europljani nisu detaljnije istražili sve do 19. stoljeća kada je ova zemlja potpala pod njemačku kolonijalnu upravu naziva 'Njemačka Jugozapadna Afrika'.
Dakle, od Bantu naroda tu su plemena Ovambo (Ambo), a u jugozapadnim dijelovima su etničke skupine srodne narodu Bušmana nazvane Khoikhoi koje će 'bijeli' doseljenici nazvati Hotentoti.
Taj naziv ili izraz 'hottentot' zapravo dolazi od izričaja nizozemskog jezika kojim su govorili prvi 'bijeli' doseljenici u 17. stoljeću, a zapravo znači 'mucavac'.
Naime, jezik naroda Bušmana kao izraz komunikacije sadrži određene kliktaje, pa su oni tako tim prvim 'bijelim' doseljenicima izgledali kao mucanje (govorna mana).
Nadalje, tu su od Bantu plemena još i Herero nad kojima je njemačka carska kolonijalna vojska izvršila 11. kolovoza 1904. ljudski strašan zločin. Odvedeno je pod prijetnjom oružja 15 000 Herero ljudi u pustinju i tamo ostavljeno gladovati.
Prilikom 100-te obljetnice, tog strašnog i ljudski neprihvatljivog događaja, Njemačka vlada uputila je zamolbu za oprost uz duboko žaljenje narodu Herero.
Godine 1915. Južna Afrika (kolonijalna uprava Velike Britanije) preuzela je vlast nad tim područjem i prozvala ga Jugozapadni Bantustan.
Kako su izgledale zastave tog Bantustana rezerviranog za pobrojane narode u slijedećim serijama, a zastava današnje Namibije, (boje su uzete sa zastave oslobodilačkog pokreta SWAPO ((South West African People's Organization)), koja je utemeljena 1971. ima boje Ovambo naroda (plava, crvena i zelena) te je prikazana na slici.
Zastava kolonijalne 'Njemačke Jugozapadne Afrike' ima boje njemačke carske zastave sa plavim štitom u čijem se središtu nalazi volovska glava iznad koje blješti dijamant te je i ona prikazana na slici.