Marketing
Mato Celestin Medović (1857 - 1920)
Mato Medović, rođen u Kuni Pelješkoj 17. studenoga 1857. godine, bio je uz Vlahu Bukovca najvažniji predstavnik prvoga naraštaja slikara hrvatske moderne iz druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Slikao je prizore s povijesnom i religijskom tematikom, mrtve prirode i portrete, a prvi je uočio vrijednost primorskoga krajolika i njegovao ga kao samostalnu slikarsku vrstu te njime otvorio put modernomu hrvatskom pejzažnom slikarstvu.
Još kao dječak, nakon smrti oca, bio je upućen u samostan Gospe od Loreta u blizini Kune u kojem se pripremao za ulazak u franjevačku gimnaziju. Potom se dvanaest godina školovao za redovnika u samostanu Male braće u Dubrovniku, a pri polaganju zavjeta uzeo je ime Celestin. U samostanu je počeo crtati i slikati u ulju, a 1880. godine ga upućuju na studij slikarstva u Italiju. Prima privatne poduke u Rimu od 1880. do 1882., a zatim od 1883. do 1884. u Firenci.
U Dubrovnik se vraća 1886. godine, ali uskoro uviđa nedostatke svojeg nepotpunog školovanja pa 1888. godine odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u München. Nakon toga od 1893. do 1894. boravi u Dubrovniku i u Kuni na Pelješcu. Iso Kršnjavi i Franjo Rački pozivaju ga 1895. godine u Zagreb pa Medović napušta franjevački red i odlazi iz Dubrovnika. U Zagrebu boravi do 1907. godine i pod utjecajem Vlahe Bukovca, koji je u to doba bio središnja ličnost zagrebačkog likovnog života, mijenja izričaj i intenzivira boje, paleta mu postaje svjetlija i šarenija, a tehnika slobodnija.
S neobičnom lakoćom i vještinom Mato Medović komponira platna s povijesnim prizorima i religioznim temama. U tom razdoblju radio je mnogobrojne slike u crkvama sjeverne Hrvatske: u Križevcima, Požegi, Bjelovaru te oltarske slike na Pašmanu i u Baškoj. Cijeli njegov povijesni ciklus vezan je uz dekoraciju svečane Zlatne dvorane u Opatičkoj 10 u Zagrebu, za koju je prema narudžbi Ise Kršnjavoga, naslikao Splitski sabor, Dolazak Hrvata, Krunjenje Ladislava Napuljskog i Zaruke kralja Zvonimira. Nakon odlaska Bukovca, vrsnog portretista, iz domovine, i Medović počinje portretirati Zagrepčane pa tako nastaju portreti natprosječne vrijednosti, meka obrisa, usitnjena poteza i živih boja. U rodnu Kunu vratio se 1908. god. kada započinje novo razdoblje u njegovu slikarstvu koje s kraćim prekidom, od 1912. do 1914. god. kad boravi u Beču, čini njegovu poznatu "pelješku fazu". Tada nastaju pelješki pejzaži: mrtve prirode, more i marine - najveći njegov doprinos hrvatskom slikarstvu - u kojima dolazi do izražaja Medovićeva povezanost za rodni kraj i zanimanje za intimnije motive.
Potkraj prosinca 1919. godine Medović se razbolio te otputovao u bolnicu u Sarajevo gdje je i preminuo 20. siječnja 1920. Pokopan je na groblju u Kuni na Pelješcu, među čempresima koje je sam posadio.
Predivne slike Mate Celestina Medovića - i sad su mi često pred očima - Litterula je imala priliku pogledati 2012. godine u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, kad je bila organizirana velika retrospektivna izložba. A na mrežnoj stranici Galerije Klovićevi dvori čitam da je to "bio cjeloviti prikaz njegova umjetničkog stvaralaštva u koji je bilo uvršteno i tridesetak djela koja dotad nikada nisu bila izlagana. Nakon više od dvadeset godina - prethodna Medovićeva retrospektiva bila je 1990. u Muzeju za umjetnost i obrt, a prije toga u Umjetničkom paviljonu 1958. - bilo je predstavljeno dvjestotinjak Medovićevih djela koja predstavljaju sve njegove faze i tematske slojeve kojima se bavio, od najranijih radova nastalih u Italiji i Njemačkoj do posljednjih slika nastalih u osami sela Kuna na rodnome mu Pelješcu. Za tu retrospektivu slike su bile posuđene iz dvadesetak muzeja i galerija, šest crkvenih institucija i više od četrdeset privatnih zbirki iz cijele Hrvatske. Neke od slika su zahvaljujući izložbi restaurirane, neke su bile izgubljene i tada su pronađene, a trideset ih je tada bilo prvi put izloženo. Za potrebe izložbe iz Moderne galerije bila je izmještena i višestruko nagrađivana historijska kompozicija "Bakanal", a iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti kompozicija monumentalnih dimenzija "Srijemski mučenici", jedan od najljepših primjera hrvatskoga slikarstva 19. stoljeća. Tim dotad najopsežnijim prikazom Medovićeva stvaralaštva Galerija Klovićevi dvori konačno je definirala i čvrsto usidrila njegovo mjesto u hrvatskoj povijesti umjetnosti."
Post je objavljen 17.11.2021. u 17:14 sati.