Domovina je dakle, baština te, istodobno, naslijeđena situacija koja
proizlazi iz te baštine, ali i ono što se odnosi na zemlju, teritorij. No
još više pojam domovine uključuje vrijednosti i duhovne sadržaje
koji čine kulturu određene nacije. (...) U samom pojmu domovine,
sadržana je duboka veza između duhovnoga i materijalnog vida, između kulture i teritorija.
(Ivan Pavao Drugi, »Sjećanja i identitet«)
Tradicija spomena na pokojne seže u 7. stoljeće. Dušni dan uveo je 998. godine
benediktinski opat iz Clunyja, sveti Odilo. Papa Klement V. službeno je taj blagdan potvrdio 1311. godine. Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih) spomen je kada se Crkva sjeća svih vjernih mrtvih.
Slavi se 2. studenoga, a ako je taj dan bio nedjelja, prije liturgijske reforme slavio se 3. studenoga. Taj blagdan u hrvatskoj
znanstvenoj literaturi gotovo uopće nije istražen. Stoga se u radu koriste suvremeni terenski zapisi nastajali od 2007. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Takvih je u radu preko trideset zapisa iz tridesetak mjesta.
Dušni dan karakteriziraju obilasci groblja, molitve, plaćanje misa za pokojnike,
obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona.
Ti se običaji i obredi u radu multidisciplinarno interpretiraju.
(prof. dr. Marko Dragić)
Vjerujem da ću i ovakvim postom izazvati iste prostačke i prilično blentave komentare!
Pa im poručujem da ću ih brisati jer nemam monaškog strpljenja za bene ovog svijeta!
Post je objavljen 01.11.2021. u 21:45 sati.