Postoji li kvota suza koju mozes isplakati?
Ima vec dugo otkad sam zadnji put plakala, onako istinski. Mozda sam samo popunila svoju kvotu.
Bude mi tesko, umorna sam, osjecam teret. Ali suze rijetko sto moze pokrenuti. Sjecam se godina kad sam se uspavljivala u suzama. Mozda sam ih samo potrosila, mozda uzalud, mozda na krivim mjestima i u krivo vrijeme.
Postoji li kvota suza koje mozes proliti za nekim?
Ako postoji, mislim da sam je dosegnula onog trena kad sam rekla sama sebi da nemam vise ocekivanja, nadanja. Nista me vise ne moze povrijediti do mjere da padnem. Sto ne ponistava ljubav, ponistava samo... Grcevito drzanje za iluziju, nesto sto ne postoji nigdje drugdje nego u mojoj masti.
Postoji trenutak kad suze stanu. Bez zaljenja, bez osvrtanja, pogleda uprtog u zvijezde.
Nekim ljudima nije sudjeno da budu sretni, ali barem zato mogu zivjeti u miru.
Post je objavljen 01.11.2021. u 19:40 sati.