Marketing
Blagaj
Kada se spomene Blagaj,možda svi automatski pomislimo na tekiju,mistiku i filozofiju samog mjesta, gdje se stolovalo, promišljalo ,ali i vodila politika. Derviši su upravo odabrali to mjesto kako bi se zadubili u najveće tajne Islama ,same vjere, ali i društveno-političkim smjerovima i situacijama,te svakako i uživali. Voda koja neprestano već stoljećima teče krijepi i duh i tijelo,ali isto tako i ima onu isceljujuću moć,daje smiraj ,ali i svakako pere dušu. Upravo ovdje osjeća se prisustvo onog nečeg moćnog i nadljudskog ,kao da je Bog upravo odabrao to mjesto, kako bi i sebi i onome što je stvorio, čovjeku, dao mir i spokoj. Tekija je ustvari i ono što sam želio vidjeti,jer slike koje sam gledao, nikada ne mogu dočarati onaj osjećaj kada se nađeš na mjestu. Iz pećine slapovima teče Buna, kažu legende da je bazen u koju voda pada, toliko dubok da mu se dna ne može naći,a da su bezbroj puta bacali visak na konopcu,užetu od sto hvati i da mu opet nikako nisu mogli naći dna.
Upravo na toj litici pored stijene dao je mostarski mufti-efendija sagraditi tekiju halvetijskog reda.Taj red asketskog je tipa, poniranje u sebe i vlastito ja, i povlačenje u osamu. Rekli bi , duhovna obnova.
Zijaudim Ahmed Ibn Mustafa ,rođen je u Mostaru , gdje je bio oko 40 godina bio profesor i muftija.Istaknuo se kao vrstan poznavalac islamskog prava.
Otomanski barokni utjecaj se vidi u oblikovanju krova i dekorativnim elementima na zabatu glavne fasade (iznad gostinjske sobe zvane ćošak). Krov je blago povijen, neuobičajne forme za pokrivanje kamenim pločama. U prostoriji ćošak strop je raskošno ukrašen drvenim polihromnim rezbarijama. U prostoriji su i tradicionalne musandere zamijenjene nišama koje danas imaju dekorativnu ulogu.
Uz tekiju se nalazi turbe u kome se nalaze dva groba, obilježena drvenim kaburima. O tome ko je ovdje sahranjen nema pisanih podataka, ali prema legendi tu leži dugogodišnji šejh blagajske tekije Ačik-paša (Muhamed Hindija), koji je 1848. godine postao šejhom ove tekije. On se izdavao za Indijca, a stvarno je bio poslan iz Istambula da špijunira rad Ali-paše Rizvanbegovića i druge feudalne gospode u Herecegovini.
No, nije samo Tekija ta koja čini ovo mjesto,nedaleko odavde i stari grad oko kojeg su se lomila koplja odvajkada, što za vrijeme hrvatskih kraljeva a što i poslije za vrijeme vladavine Osmanskog carstva.
Nije niti čudno onda da je nedaleko starog grada Blagaja ,nađeno i prijestolje ,u Hodbini, u dolini Bregave, potoka, sa natpisom : Si kami varda, či li e bio , či li e sade, či li neće biti“.Priča i tradicija nam kaže da je to prijestolje kralja Stjepana ,na kojoj bi sjedio kad bi narodu krojio pravdu na domaku starog Blagaj –grada.Često je ovdje stolovao,kao i neznani moćnik koji je prikazan na stećku,a kojeg uspoređuju po crtežima i natpisima upravo sa tim prijestoljem.
Post je objavljen 27.09.2021. u 09:43 sati.