Marketing
U GRADU PAGU PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA "TEG OD ROBINJE" TEMA KOJE JE POVIJEST PUČKE DRAME „PAŠKA ROBINJA“
U gradu Pagu, 3.rujna 2021., u prostoru gradske kule Skrivanat, predstavljena je monografija „Paška Robinja“, izdana pod nazivom „Teg od Robinje“.
Autori monografije su Franči Bukša sadašnji predsjednik KUD-a „Družina“, te članovi KUD-a Ivo Fabijanić, Dušan Herenda i don. Dario Tičić.
Uz autore nazočili su još gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru i izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek gospodin Ante Gverić, te dopredsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj gospodin Arnold Barić.
Kroz program nas je vodila Vlatka Vučić Marasović.
Malobrojna publika nazočila je ovom događaju. S obzirom na to da je kraj ljeta i da Pažani više nisu toliko zaokupljeni turistima nadao sam se većoj posjeti. Činjenica je da ni medijski nije dovoljno popraćeno. Radio Pag je donio priopćenje još 17. kolovoza i nakon toga više nisu donijeli niti jednu vijest.
Na početku nas je pozdravio domaćin predsjednik KUD „Družina“ gospodin Franči Bukša koji je naglasio kako je u monografiji sažeta povijest Robinje i svojevrsni omaž svima onima koji su bili sudionici tog paškog ponosa.
Ivo Fabijanić jedan od suautora monografije je ustvrdio da je ovo i svojevrsni oproštaj starijih izvođača Robinje sa scene i da Robinju treba prepustiti mlađim generacijama.
Dušan Herenda obratio se nazočnima kako u Robinju sudjeluje od 1973. godine i da je znakovito kako je Robinju tada igrao njegov otac. Naglasio je kako će ova monografija ostati za budućnost i da se ne zaboravi tko je se nastupao u Robinji i kakva je njena važnost u gradu Pagu.
Trebalo je čuti i don. Daria Tičića koji je kazao da je jedan od uređivača ove monografije od kojeg se očekivao govor koji bi stručnije mogao svjedočiti o Robinji.
Don Dario je odmah na samom početku svog govora citirao don Nikolu Valentića kojeg se najviše i spominjalo u najavi ove monografije: „Sasvim da su poklade postojale od poganstva i kod nas pravovjernih, nisu već za što drugo nego plemenite pučke igre za polakšanje života i zabavu ljudskog društva.“
Osvrnuo se don. Dario na život i djelo Nikole Valentića i na još dvojicu paških svećenika, mons. Blaža Karavanića i don. Šimu Meštrovića koji su dali svoj obol u očuvanju Robinje.
U svojem daljnjem izlaganju don Dario govori: „ Činjenica da je naša Robinja prva svjetovna pučka drama na slavenskom jugu u kontinuitetu došla do naših dana i održala se do danas i samo u gradu Pagu nije za odbaciti. Postavljam javno pitanje: da li smo svjesni toga fenomena i u vrijednosti koju imamo?“
Veći dio svojeg izlaganja don. Dario je posvetio povijesti Robinje. Spomenuo je i Pažane koji su pisali o Robinji i koji su se trudili otrgnuti je zaboravu, spomenuvši Antu Zemljara, Ivu Palčića i Josipa Portadu.
Za mene osobno najvažniji dio izlaganja je bio kada je don. Dario naglasio: „ Robinju nikada nisu izvodili nikakvi profesionalci, već ljudi amateri, nadareni pojedinci, glasom i stasom, koji su u Robinji ostavljali sebe kao svoj doprinos sredini i tako kultivirali kao malo gdje. Poradi toga neka im ovo bude zahvalni spomen, preminulim: Robinjama, Sulimanima, Trgovcima, Derencinima, Turcima i Kršćanima. Spomen svim prekrojenim kapotima i prevoltanim jaketama, fesima od karte, sikiricama od driva, facolima, Tegu našem paškom, zalog i poticaj onima živima u kojima ova drama dalje danas živi, koji danas visoko i ponosno drže trobojni barjak naše Robinje paške.“
(članovi „Robinje“: Šime Meštrović, Tino Kustić, Ivo Faćini, Jure Bistričić u druženju s članovima Glumačke družine „Histrion“)
Naravno da sam se osjetio zakinut jer don Dario nije spomenuo dječake čime bi na jedan način odao dužno poštovanje i svima nama koji smo s posebnim ponosom brisali suze Robinji. I tih mnogih dječak više nema među živima. Dječaci su uvijek bili ti koji su kao uloge bili naglašavani u drami. Zašto je tu segregaciju uradio don Dario neću ulaziti ali sam razočaran tim potezom. Upravo zato što sam pored dvojice aktera koji su i danas glumili dvije glavne uloge Robinju i Trgovca bio sudionik dviju najvećih dramskih ostvarenja Paške Robinje, a to su nastupi na „Dubrovačkim ljetnim igrama“ i „Danima hvarskog kazališta“.
Činjenica je da osim ovih dviju najvećih kazališnih priredbi u državi Robinja je u rijetkim slučajevima nastupala na priredbama kojih organiziraju amaterska kazališta ili KUD-ovi. Mnogi amateri su pokazali da mogu biti pravi glumci. Naravno, da za to treba imati talenta i iskustva. Naša dva spomenuta aktera tu mislim na Tonća Kurilića i Šimu Meštrovića, imaju više od četrdeset godina glumačkog iskustva glumeći za svoju dušu, čime su stekli određeno glumačko iskustvo koje će biti teško nadomjestiti pa radilo se to o naj amaterskijoj glumačkoj družini.
(fotografija iz knjige Iva Palčića)
Složio sam se s posljednjom rečenicom don. Daria: „Sačuvati blago na ovoj hridi što iz mora viri, više nego dovoljan razlog da do svoga držimo, čuvamo i predamo budućim generacija:“
Ne sumnjam da don. Dario voli sve „ca je naše“, naravno uz prenošenje pune istine i povijesnih činjenica.
Moje najveće razočarenje ove prezentacije je bilo kada je na kraju prezentacije voditeljica Vlatka Vučić najavila: „Monografija „Teg od Robinje“, bit će u prodaji u drugoj polovici mjeseca rujna, nakon prijema članova paške Robinje kod gradonačelnika. Tada ćete je moći kupiti, a sada je možete samo prelistati.“
U početku sam mislio da nisam dobro razumio voditeljicu jer još nisam nikada doživio da sam prisustvovao prezentaciji neke knjige koju na kraju nisam mogao kupiti.
Trudio sam se da i pored svojeg zdravstvenog stanja dođem u svoj rodni Pag, ponosan da ću moći kupiti to kapitalno djelo u kojem, nadam se, nalazi i moje ime.
Od silnog ushita, do krajnjeg razočarenja.
(izvor fotgrafije facebook Valter Maričević)
Na kraju je upriličen domjenak na kojem nisu pozvani ili ja nisam čuo svi koji su sudjelovali ovoj prezentaciji. Ispalo je da je domjenak upriličen samo za članove Robinje i njihove goste. Ni to nije uzanca predstavljanja knjiga. Domjenak se upriliči za sve nazočne a tko će i hoće li pristupiti istom je stvar svakoga ponaosob.
Svoje utiske kao član „Družine“ završit ću s mišlju da je Robinja u godini koja je u cijelosti posvećena njoj kao kulturnom reliktu paške povijesti zaslužila mnogo više od običnog odrađivanja zadanog. Šteta, ovo je bila jedinstvena prilika da se Robinju u dramskom i umjetničkom obliku podigne na nivo više. Kako je naglasio don. Dario Tičić za ostvarenje toga trebaju ljudi i financije koje su vrlo bitne kako bi se takvi projekti priveli svojoj svrsi. Koliko je gradu Pagu kultura primarna pokazuje i ne štampanje monografije kao zalog za bolje kulturne aktivnosti u gradu.
Na kraju posebno toplog ljetnog dana, trebala je to biti nezaboravna večer, koju je trebalo pamtiti po jednom kulturnom događaju od izuzetnog značaja za grad, ovako je ipak ostalo gorčine u mojim ustima.
Post je objavljen 06.09.2021. u 17:11 sati.