Marketing
LICE MARIJINO U ŽUPNOJ CRKVI U PAGU
Marijin lik je od davnina prisutan u povijesnoj memoriji grada Paga, kako u Starom gradu tako i u novom gradu Pagu. Mnoge crkve na području grada Paga su posvećene Mariji a njezino lice ovjekovječeno je na brojnim kipovima i slikama koje se čuvaju ili krase oltare u gradskim crkvama i samostanu časnih sestara Benediktinki.
Iz sačuvanog blaga za razaznati je da su za crkve u Pag stvarali brojni umjetnici. Tako su nastale antologijska umjetnička djela bez kojih bi identitet grada Paga bio nezamisliv. Počevši od kultnog kipa Majke Božje od Staroga grada, preko drugih očuvanih kipova u crkvama, pa na koncu i brojnih slika na platnu, može se ustvrditi da je malo koje svetačko lice bilo toliko omiljeno kao ono Marijino.
Pažani drže da je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili „VelaGospa“ njihov najveći blagdan.
Tako paškom prvostolnicom dominira velika oltarna pala koja prikazuje Marijino Uznesenje na nebo. I ovo umjetničko djelo kao i mnoga druga u gradu Pagu nisu do kraja istraženi, za mnoga ta djela se ne zna autor. Na temelju procjena povjesničara i povjesničara umjetnosti ta djela pripisuju se raznim umjetnicima i raznim umjetničkim radionicama.
Sva ta vrijedna djela zaslužuju temeljitu stručnu obradu i restauraciju, jer su mnoga djela izložena raznim vremenskim (ne)prilikama (temperaturnim razlikama, vlazi).
Znakovito je kada se u zbornu crkvu donese kip Majke Božje od Staroga grada i postavi na njen postament ispada kao da Gospe s Velikog oltara u zanosu dočekuje samu sebe u nadi da će vjernički puk koji hodočasti čudotvornom kipu baciti pogled i na njeno uzašašće na nebo prikazano na oltarnoj pali koja se nalazi neposredno iza kipa.
Još jedno vrijedno umjetničko djelo izloženo u Zbornoj crkvi na bočnom zidu je oltarna pala „Uznesenja Bogorodice“ veličine 400 x 200 cm s 15 medaljona. Nekada je ta oltarna pala resila glavni oltar Zborne crkve. To je djelo izuzetne umjetničke vrijednosti koja se pripisuje Tintorettovoj školi, iako se pronalazi da po kompoziciji, ovo djelo moglo bi pripadati majstoru Santu Perandi.
Sante Peranda (1566-1638) talijanski je slikar iz razdoblja kasne renesanse. Poznat je po slici Silazak s križa koja se nalazi u crkvi San Procolo u Veneciji.
Uporište i vezu Santa Perande s Pagom možemo pronaći u tvrdnji našeg najvećeg stručnjaka za venecijansko slikarstvo dr. Grge Gamulina koji je napisao da se mala oltarna pala s „Pokopom Krista“ nalazi u samostanu sv.Lovre u Šibeniku tipično je za Perandu.
Pag i Šibenik u prošlosti je mnogo toga zajedničkog vezivalo, pa tako ne bi trebalo odbaciti tezu da je ovu pašku oltarnu palu izradio Santo Peranda.
Već mnogo godina da ne kažem desetljeća skupljaju se sredstva za obnovu ove oltarne pale koja je izložena jednakim uvjetima kao i ostala vrijedna umjetnička djela Zborne crkve u Pagu. Ovo djelo sigurno zaslužuje više od sadašnjeg stanja.
U Zbornoj crkvi nalazi se i oltar Majke Božje od Ružarija. Nešto više o ovom oltaru napisao sam u jednom posebnom postu a sada se samo vrijedi prisjetiti da ovaj oltar koji je djelomično obnovljen krasi kip Majke Božje od Ružarija.
Crkva ovaj blagdan slavi 7. listopada kao spomen na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima u bitci kod Lepanta, nakon što je papa Pio V. pozvao vjernike da mole krunicu za uspješan ishod sukoba.
Mnoge crkve a na osobit način ovaj blagdan slave Dominikanci. Postoje lijepe tradicije i priče o sv. Dominiku i Djevici Mariji, priče koje spadaju u crkvenu tradiciju i koje su se prenosile s koljena na koljeno.
Nemamo dovoljno pisanih dokumenta kako bi pokazali ulogu Pažanina Vida Matasovića i njegovog konjaništva u bitki kod Lepanta. Pored Vida Matasovića i drugi Pažani su sudjelovali u toj bitci a prisustvo Dominikanaca u Pagu daje za vjerovati da se Gospe od Ružarija i posebno štovala.
Ne mogu se sjetiti kada se na svečaniji način slavio blagdan Gospe od Ružarija u Zbornoj crkvi u Pagu i pored ovakvog znamenja kao što je prekrasan kip koji resi i oltar u Zbornoj crkvi.
Josip Mužić je u knjizi „Gospa i Hrvati“ zapisao da je marijanska pobožnost glavna sastavnica hrvatskog katoličkog identiteta. Da je marijanska pobožnost u Hrvata nerijetko povezana i s opstankom naroda, čemu svjedoče mnoga hrvatska svetišta podignuta kao znak zahvalnosti Gospi.
Pažani se i ove godine spremaju za blagdan Vele Gospe. Ove godine će se održati 166. zavjetna procesija kojom će se kip Majke Božje od Staroga grada donijeti u Zbornu crkvu.
Svečano misno slavlje u Zbornoj crkvi, predvoditi će zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić.
Post je objavljen 10.08.2021. u 20:41 sati.