Marketing
Standar i Plomin 2
Dijelom ponavljam post iz 2015. g. u ovo doba kad sam išao na vrh Standar između Plominskog zaljeva i Labina jer se na tom postu više ne vide fotografije zbog promjene imena bloga ali kad se u nazivu slike umjesto starog stavi //blog.dnevnik.hr/ime bloga/ ponovo budu vidljive. Nadam se u ovom mjesecu ponovo posjetiti Istru.
Uspon na Standar (474) može se započeti iz Labina preko Ripende ili iz Plomin Luke preko napuštenog zaseoka Veselici do kojeg vodi šumska cesta, pogodna za brdske bicikle. Od zaseoka ide novija bijela cesta nalik na makadam do nekoliko odašiljača na travnatoj zaravni, od koje se za oko 10 min dođe do vrha Standar.
Prelazak preko mosta u Plomin Luci koja je zapjenjena od vode koja služi za hlađenje TE Plomin.
Morska voda se dovodi preko korita (ispod kojeg prolazi markirani put za Standar), i nakon hlađenja pogona TE vraća se u Plominski zaljev (zato je more u zaljevu nešto toplije).
Livada prije vrha od koje se može prema jugu doći do vidikovca nad zaljevom, a markirani put za vrh vodi lijevo, otprilike prema zapadu.
Pogled sa livade na vrhove Učke.
Na vrhu.
Vidi se dio Labina.
Povratak u stari Plomin, antičku Flavonu gdje treba odmoriti uz pogled na Plominski zaljev. (Žig IPP-a je u restoranu Dorina).
Plomin Luka je oko 170 m niže.
Termoelektrana "Plomin" sa dimnjakom je najviša građevina u Hrvatskoj (341m).
Radioaktivna šljaka iz TE Plomin 1
Do početka 1990-tih godina koristio se domaći ugljen (antracit iz Istre, lignit i smeđi ugljen s Dinarida) s visokim postotkom sumpora (10 % do 14 % ) i prirodnom radioaktivnosti, tako da je nastala radioaktivna šljaka, kao posljedica povišene radioaktivnosti raškoga ugljena. Uz termoelektranu na površini od 120 000 m2, ima oko milijun tona šljake i pepela. Dolazilo je do rasipanja i raspršivanja pepela i šljake vjetrom i oborinama.
1990-tih počelo je prekrivanje dijelova odlagališta zemljom (oko 60 cm zemlje i više). Krajem 1990-ih počela sanacija, nanošenje zaštitne folije ispod i iznad otpadne šljake i pepela, od prekrivanja zemljom i sustavne izgradnje rubnih kanala i kolektora za odvod oborinskih voda. Utjecaj tehnološki povišene prirodne radioaktivnosti na odlagalištu pepela i šljake sveden je na vrijednost prirodne radioaktivnosti u tlima. U ugljenima koji se danas rabe u termoelektrani, sav je otpad prikladan za uporabu u graditeljstvu i cementnoj industriji. (izvor Wikipedia).
Do početka 1990-tih godina koristio se domaći ugljen (antracit iz Istre, lignit i smeđi ugljen s Dinarida) s visokim postotkom sumpora (10 % do 14 % ) i prirodnom radioaktivnosti, tako da je nastala radioaktivna šljaka, kao posljedica povišene radioaktivnosti raškoga ugljena. Uz termoelektranu na površini od 120 000 m2, ima oko milijun tona šljake i pepela. Dolazilo je do rasipanja i raspršivanja pepela i šljake vjetrom i oborinama.
1990-tih počelo je prekrivanje dijelova odlagališta zemljom (oko 60 cm zemlje i više). Krajem 1990-ih počela sanacija, nanošenje zaštitne folije ispod i iznad otpadne šljake i pepela, od prekrivanja zemljom i sustavne izgradnje rubnih kanala i kolektora za odvod oborinskih voda. Utjecaj tehnološki povišene prirodne radioaktivnosti na odlagalištu pepela i šljake sveden je na vrijednost prirodne radioaktivnosti u tlima. U ugljenima koji se danas rabe u termoelektrani, sav je otpad prikladan za uporabu u graditeljstvu i cementnoj industriji. (izvor Wikipedia).
Šetnja starim Plominom u kojem ima i ruševnih kuća.
Radi se na sanaciji nekih dijelova.
Zvonik crkve sv. Jurja Starog iz 11. st., poznata po kamenoj ploči sa kasnoantičkim prikazom Silvana i glagoljskom natpisu.
Fotke za povećati: pogled na Standar iz Plomina i kolaž iz stare Flavone.
Ne će me biti par dana pa evo jedna veća križaljka skandinavka koju sam sastavio zajedno sa blogerom @Nene i objavljena je u enigm. listu Feniks, može jedan samo gornji dio a drugi donji.
I jedna pomicaljka gdje se u okomitim stupcima kriju dvije ljekovite biljke koje sam malo i nabrao kod uspona na Radeševo i Snježnik i spomenute su u prošlom postu.
POSKOK
ŠTAKOR
MUFLON
ULTIMA
TIAMIN
SRETNO
ARNIKA
PIONIR
VLAKNO
Zajutrak mi je često voćni a za ručak može nekad i ovako pečene gljive i povrće uz neku svježu miješanu salatu.
Post je objavljen 10.08.2021. u 12:00 sati.