Barok je kao pojam značio nešto neukusno kičasto,smiješno,nepravilno radi svojih uzbibanih i razgibanih oblika i isti ti valoviti i bujni oblici i sami stil sa prijašnjeg stanovištva mirnih estetičkih oblika gledani su kao težak neukus.Bilo je izrazito mnogo kritika i to loših na sam stil i gradnju u baroku,te mu nekadašnji opisi ne daju baš veliku hvalu.Za crkvu Sv.Terezije u Bjelovaru Haulik kaže i opisuje ju 1842 godine da je solidna građevina „Qua est murata tota structurae Romanae solidae“. Ustvari i nema neko određeno mišljenje samog stila ove crkve.Carica Marija Terezija dala i ovdje svoj doprinos što nam svjedoči i sami natpis.Skladno marijaterezijansko pročelje raščlanjeno je i kod njega je naglašena okomita linija.Pod prostranom je crkvom kripta.Gradnja je počela 1765 godine,a završena 1771 što nam označuje kronogram na pročelju. Zanimljivo je da je on uklesan na rimskoj steli s reljefom koji vjerojatno prikazuje grčku herojsku priču o Medeji i Jasonu s Argonautima na lađici Argo.
Na cijelom području Vojne krajine nicale su ovakve građevine- bogomolje,a najveći trag tome ostavili su franjevci.Sama crkva podignuta je zaslugom generala Becka u tek nastalom gradu,a uz nju i kasnobarokni jednokatni sklop što su ga podigli Patres scholarum piarum. ( oci pobožnih škola).Osnivanje Bjelovara značilo je puno u kraju Bilogore i Moslavačke Gore – bez inače urbane tradicije. Kruta naredba aspolutima Carice Marije Terezije imala je prvotno poslužiti suprotnoj ulozi od one koju grad ima danas.Imao je biti samo vojno središte ovog dijela Hrvatske. Grad Bjelovar ostao je živi spomen vrijednog urbanizma 18 stoljeća.