Marketing
Beram – šetnja do remek-djela majstora Vincenta od Kastva
Na cesti D48 (čvor Rogovići, A8 – čvor Baderna, A9), oko tri kilometara sjeverozapadno od Pazina, nalazi se raskršće s nerazvrstanom cestom koja vodi u naselje Beram. Beram administrativno spada pod Grad Pazin, a 2011. godine je imao 234 stanovnika. Naselje se smjestilo na brežuljku (325 mnv) koje je neprekidno bilo naseljeno od brončanog doba do današnjeg dana. U brončanom i željeznom dobu na brežuljku se nalazila histarska gradina koja je zauzimala područje koje naselje zauzima i danas. I tada, kao i danas, bila su dva ulaza, Vela i Mala vrata. Na ruševinama zidina koje su slijedile konfiguraciju terena izgrađena je rimska utvrda, a kasnije i srednjovjekovni kaštel. Danas je u Bermu sačuvan raspored ulica iz nekih davnih vremena. U pisanim dokumentima, Beram se prvi puta spominje 911. godine u ispravi kojom talijanski kralj Berengar I. tršćanskom biskupu daruje kaštele Gornji i Donji Beram kod Pazina. Pretpostavlja se da se kaštel Gornji Beram nalazio na području današnjeg naselja Beram, dok se Donji Beram vjerojatno nalazio na obližnjem brdu Purgar (459 mnv), izvorno Burgar, udaljen, sjeveroistočno, oko dva kilometra zračne linije od Berma.
Šetnju naseljem Beram smo započeli na mjestu gdje su se nalazila Vela vrata. Vela vrata su danas glavni cestovni ulaz u stari dio naselja, dok su nekada bila glavni ulaz u naselje koje je bilo okruženo bedemima.
Od Velih vrata cestom smo krenuli izvan naselja, prema sjeverozapadu.
Nakon stotinjak metara smo došli do raskršća i skrenuli lijevo.
Prošli smo pored malog kipa Majke Božje, ostataka bedema i okrugle kule te ubrzo stigli do kalvarije iz 1901. godine.
Nastavili smo dalje te nakon stotinjak metara stigli do kapelice i do Malih vrata.
Kroz Mala vrata su nekada stanovnici Berama odlazili na svoje njive koje su se nalazile na jugoistočnoj padini brežuljka. Prošli smo kroz Mala vrata i ulicom, nakon pedesetak metara, stigli do župne crkve sv. Martina.
Župna crkva sv. Martina današnji izgled, neoromanički, dobiva nadogradnjom 1910. godine. Od stare crkve sv. Martina izgrađene 1431. godine, iza današnjeg glavnog oltara, potpuno je sačuvano gotičko svetište s freskama. U tom se svetištu čuva i krstionica sa glagoljskim natpisom dok je u zid ugrađen kameni kasnogotički reljef s likom Sv. Martina izrađen u pučkoj maniri. Oltarnu sliku na platnu u novom dijelu crkve naslikao je u 19. stoljeću hrvatski slikar Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. - Sarajevo, 20. siječnja 1920.).
Pored crkve se nalazi zvonik visok 30 metara koji je podignut 1903. godine u historicističkom stilu.
Napravili smo krug oko crkve te izašli iz starog dijela naselja, desnom cestom, na mjestu gdje su se nekada nalazila Vela vrata.
Na prvom slijedećem raskršću smo skrenuli oštro desno i nakon što smo prešli pedesetak metara uz ostatke nekadašnjih bedema vratili smo se nazad na raskršće.
Nastavili smo ravno te smo kod kamenog križa skrenuli desno.
Cestom (s koje se pruža lijep pogled na naselje Beram) smo nakon sedamstotinjak metara stigli do Spomenika autoru fresaka na Škriljinah, majstoru Vincentu iz Kastva (15. stoljeće). Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) je podigla spomenik 22. rujna 1974. godine.
Prošli smo desnom stranom spomenika i ubrzo stigli na mjesno groblje Berma. Na groblju se nalazi jednobrodna gotička crkva sv. Marije na Škriljinah (ili Škrilinah).
Crkva sv. Marije na Škriljinah (stijenama) je u 18. stoljeću, u razdoblju baroka, proširena i renovirana. Na pročelju je nadograđen trijem (lopica), u svetištu je uklonjen gotički svod, brod je natkriven drvenim tabulatom, probijeni su prozori na bočnim stijenama svetišta i na pročelju crkve, pritom je uništen i oštećen dio fresaka. Tada su sve freske prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.
U crkvi se nalaze jedne od najpoznatijih kasnogotičkih freski na istarskom poluotoku koje je izradio majstor Vincent iz Kastva 1474. godine. Pretpostavlja se da su uz njega slikala još barem dva suradnika. Naručitelj fresaka, koje gotovo u potpunosti pokrivaju unutarnje zidove crkve, je bila beramska "Bratovština svete Marije". Najviše motiva (46 oslikanih polja) na freskama je iz Marijina i Isusovog života, ali najpoznatija freska, koja se nalazi iznad glavnog ulaza, je Ples mrtvaca na kojoj ruku pod ruku sa Smrti plešu kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. Najveću kompoziciju, dužine 8 m, Poklonstvo triju kraljeva na sjevernoj stijeni s mnoštvom likova u svečanoj povorci u slikovitom krajoliku je vjerojatno naslikao sam majstor Vincent. Još se ističu freske Adam i Eva, Kolo sreće i dr.
Prije nego što smo izašli iz crkve sv. Marije na Škriljinah na freskama smo primijetili glagoljaške grafite.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 1,47 km.
Post je objavljen 14.07.2021. u 19:50 sati.