Marketing
Kamenčići
U četvrtom razredu Gimnazije, dok smo se pripremali za maturu, svi smo razmišljali što i kako dalje: koji fakultet izabrati, gdje studirati, gdje stanovati itd. Do određenog datuma trebalo se prijaviti za prijamne ispite na fakultetima. Jedna moja prijateljica izabrala je matematiku, druga arhitekturu, a ja se do zadnjeg trenutka nisam mogla odlučiti pa sam se prijavila i na geologiju jer sam voljela kamenčiće i na agronomiju jer sam voljela zemlju. Bila sam razmišljala i o književnosti, jezicima, arheologiji i informatici no na koncu sam od svega toga odustala i ostala na ove dvije mogućnosti. A kad su bili objavljeni datumi prijamnih ispita dogodilo se baš ono što bi čovjek najmanje očekivao. Prijamni ispiti na oba moja izabrana fakulteta odvijali su se istodobno. Pa sam bila prisiljena i prije samog polaganja prijamnog donijeti odluku što studirati.
A kako sam donijela odluku? Kad sam sišla s vlaka na Glavnom kolodvoru i došla do tramvajske stanice, stala sam ispred spomenika kralju Zvonimiru na Zrinjevcu i pitala samu sebe: što sad, lijevo na RGN u Pierottijevu ulicu ili desno na FPZ na Svetošimunsku cestu? Lijevo? Ili desno? Zapitala sam se što ću ako budem morala raditi u nekom rudniku? Kako ću riješiti problem klaustrofobije? U voćnjaku ili u vinogradu će ipak biti bolje, bit ću vani na zraku, gledati plavo nebo, grijat će me sunce... I tako sam skrenula desno, položila prijamni pa nakon nekoliko godina postala dipl. ing. poljoprivrede.
A da sam skrenula lijevo možda bih tijekom svog radnog vijeka proučavala postanak, razvitak i građu stijena koje tvore Zemljinu koru, otkrivala ležišta vode i mineralnih sirovina te planirala i nadzirala njihovo vađenje i iskorištavanje. Možda bih provodila teoretska, eksperimentalna i primijenjena istraživanja ili pronalazila i identificirala rudne, mineralne i naftne izvore. Kao geologinja mineraloginja i petrologinja mikroskopskim i geokemijskim analizama možda bih određivala kemijski sastav i fizikalne osobine minerala i stijena, utvrđivala njihov nastanak i eventualnu ekonomsku korisnost dragog kamenja i ruda. Kao geologinja paleontologinja prikupljala bih i analizirala fosilne ostatke životinjskog i biljnog podrijetla i pritom proširivala fond spoznaja o starosti i razvoju Zemlje i života na njoj. Osim toga, možda bih kao geologinja zajedno s geofizičarima i drugim stručnjacima bila uključena i u razne projekte za zaštitu okoliša.
Iscrpljivanje prirodnih resursa na Zemlji usmjerava geoznanosti i prema složenim svemirskim istraživanjima i uvodi geologe u nove poslove za 21. st. pa bih možda proučavala uzorke koje su sonde i astronauti prikupili na Mjesecu ili svemirsku prašinu i kamenčiće koji su kao meteoriti dojurili odnekud iz svemira i pali na Zemlju.
Post je objavljen 23.06.2021. u 14:13 sati.