Neki dan sam se jako ugodno iznenadila kad sam tijekom jutra na radiju čula nekoliko francuskih i talijanskih evergreena, jer ih već dugo nisam čula; najčešće slušamo pjesme s engleskog govornog područja. A poslijepodnevni izbor glazbe me još ugodnije iznenadio, zapravo oduševio, jer smo nakon dugo dugo vremena - riječ je o mjesecima, a možda čak i godinama - mogli čuti jednu slovensku pjesmu. Bila je to pjesma Dan ljubezni koju je skladao Tadej Hrušovar, a stihove napisao Dušan Velkaverh. Poslušajmo tu pjesmu!
Ako želite zapjevati tu su i stihovi:
Pusti tisoč dni
In tisoč noči, ki jih več ni
Če sploh ne veš, da so kdaj bili
Vzemi le en dan, ki skril si ga tja
Na srčno stran
Pozabil ga nikoli več ne boš
To je bil tvoj dan ljubezni
Najlepši dan, ki ne mine nikdar
Svet živi za dan ljubezni
Dan, ki da ti vse in vse ti vzame
Tega nikdar ne veš
Kdaj prišel bo zate spet ta dan
Naj te upanje ne zapusti
Le zaspi ko jutro te zbudi
To bo ljubezni dan
A s tom meni dragom pjesmom - jedan dio mojih gena je slovenski, prabaka mi je naime bila Slovenka - slovenska grupa Pepel in Kri zastupala je 1975. godine bivšu zajedničku državu na izboru za Pjesmu Eurovizije u Stockholmu. Nije se baš dobro plasirala, među 19 pjesama koje su tada sudjelovale u natjecanju zauzela je tek 13-to mjesto s osvojena 22 boda. Grupu Pepel in Kri sačinjavali su Marija Judita Haberl (poznatija kao Ditka Haberl), Ivo Mojzer, Nada Zgur, Oto Pestner, Palmira Klobovs i Tadej Hrušovar. Tada nije bilo važno koje mjesto ćemo zauzeti, bilo je važno sudjelovati na tom lijepom natjecanju i pokazati da i mi možemo napisati i skladati pokoju lijepu zabavnu pjesmu. A danas? Danas mi se čini kao da se glazbenici, autori i pjevači trude tko će na natjecanju za pjesmu Eurovizije izvest veću i ekstravagantniju glupariju.
No vratimo se mi zabavnoj glazbi na radiju - o ozbiljnoj glazbi ćemo nekom drugom zgodom - o čemu sam zapravo htjela reći nekoliko riječi. Htjedoh dakle reći da bi bilo lijepo kad bi na svim hrvatskim radiopostajama češće emitirali i noviju i stariju i zabavnu i narodnu glazbu svih europskih naroda, a posebice naroda Europske unije kojoj pripadamo već 7 godina. Zašto primjerice ne bismo bar povremeno slušali i španjolsku, portugalsku, austrijsku, njemačku, češku, poljsku, litvansku, mađarsku, grčku, dansku, norvešku, albansku, rumunjsku, bugarsku, rusku, ukrajinsku i glazbu svih ostalih europskih naroda?
Zašto na svim radijskim postajama slušamo najčeśće glazbu na engleskom jeziku? I to jeziku države koja više uopće nije članica Europske unije. Volim ja engleski jezik, ali ne mora baš svuda i baš stalno engleski prevladavati. Ima i drugih jezika i drugih naroda koji također znaju i skladati i napisati i otpjevati mnogo lijepih pjesama. Pa tašto ih onda na radiju ne možemo čuti? U čemu je problem?
A dok glazbeni urednici na našim radijskim postajama taj problem ne počnu rješavati, čujmo pjesmu Kanenas, lijepu pjesmu poznate grčke pjevačice Anne Vissi koja je zastupala Grčku na Euroviziji 1980. i 2006., a Cipar 1982. Sigurna sam da i ovu pjesmu znate. Zapjevajmo!
Ena synnefo perastiko itan ki afto kardia mou
Vrohoula kalokairini
Ma den teriazi stin idiosygrasia ti dikia mou
Stihimata na hano sto ho pi
Emis tha imaste mazi
(x2)
Kanenas moro mou de mpeni anamesa mas
Skotono sou leo gia hari tou erota mas
Kanenas ston kosmo empodio de tha gini
Tipota emas tous dyo de mas horizi
Ohi ohi
To heri de sou afino
Ohi ohi
Den pao pouthena
Imaste thniti ke ine anthropino na kano lathi
Ma yparhoun elafryntika
Min pistevis oti metaksy mas kati ehi allaksi
Sto orkizome ola ine opos palia
Esy ise apo ola pio psila
(x2)
Kanenas moro mou de mpeni anamesa mas
Skotono sou leo gia hari tou erota mas
Kanenas ston kosmo empodio de tha gini
Tipota emas tous dyo de mas horizi
Ohi ohi
To heri de sou afino
Ohi ohi
Den pao pouthena
Post je objavljen 24.05.2021. u 12:17 sati.