Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag

Marketing

TAMARIS – (KAMARIŽ)





Tu u tinji kamariža,
Duša mi je Bogu bliža.
(Branko Barbir)



Grube ruke, žuji križa,
kapjo pota s kamariža,
ma, ka botija dobra vina,
i žmuj brige slane je meni!
Zac Te ni?
(Vlasta Juretić)



Tamaris lat.Tamarix je rod bjelogoričnog stabla iz porodice Metlika (Tamaricaceae), ukrasna biljka, na našem otoku zaštitna biljka otporna na sve vremenske neprilike, a najviše na buru.
Za nas u Pagu on je samo – kamariž.

Pažani su ga najčešće sadili na rubovima parcela kako bi se označilo vlasništvo a ujedno je služilo kao obrana od udara bure kako bi zaštitio vinograd i obrađeni komad zemlje.


Zbog ljepote svojih cvjetova uzgaja se i kao ukrasna biljka iako se nerado sadi u dvorištima kuća jer se, u ljetnim mjesecima u njegovim krošnjama skupljaju rojevi komaraca. Može dosegnuti visinu od 1 do 15 metara visine ovisno o vrsti kojoj pripada.

Cvijeta u proljeće u raznim nijansama roze boje, može biti i bijele. Medonosna je biljka te je pčele rado posjećuju skupljajući cvjetni prah, međutim važno je spomenuti da med od kamariža nije baš najbolje kvalitete.

U engleskom govornom području spominje se kao salt cedar (slani cedar). Može rasti u uvjetima visoke slanosti, podvodnosti ili suše.

Na našem priobalnom području može se naći nekoliko vrsta ovoga roda: Tamarix dalmatica, Tamarix pentrada, Tamarix gallica, Tamarix africana. Dalmatinski kamariž je endemična biljka. Posjeduje i ljekovita svojstva (kod manjih rana i reumatizma, pomaže jetri, hemoroidi, upali zubnog mesa, želučani problemi, antimikrobno), koriste se dijelovi biljke ili njihovi ekstrakti, međutim treba paziti jer može izazvati alergijske reakcije te pripravke treba uzimati s oprezom.
Od grana kamariža nekad su se pravile metle, a od stabla su se radili ukrasni drveni predmeti, ponekad ga se koristilo i kao ogrjevno drvo.


U gradu Pagu palme su preuzele primat kamarižu. Rijetko gdje se može naići na kamariž u onoj mjeri koliko ga je u Pagu nekada bilo.

Na gradskom groblju održava se živica od kamariža koja štiti grobnice od utjecaja vremenskih prilika.


I za kraj, jedna zanimljivost koju se ne može ne primijetiti, brojni restorani i hoteli duž naše obale nose naziv baš ovog mediteranskog stabla.





Post je objavljen 13.05.2021. u 18:55 sati.