Neke Majke donose djecu na svijet. Neke ih primaju u svoje narucje, napustene od onih koji su ih rodili.
Neke Majke zrtvuju sve ono sto su bile do tad da podignu svoje malo bice. Neke uz to bice pokusavaju uskladiti i karijeru. Nijedno od toga nije laksi put.
Ali sve Majke daju svoje srce i dusu, svaki atom sebe da bi to malecko ljudsko bice raslo. I bilo sretno.
Poziv Majke je najbolje obavljen kad je nevidljiv. Kad je dijete gotovo magijom veselo, nahranjeno, uredno. Kad lijepo raste. Istrazuje okolinu ocima bez straha. Jer zna da ga cuva Mama.
Jer... Kako vidjeti broj svih nocnih budjenja, promijenjenih pelenica, obrisanih suza i toplih zagrljaja?
Taj broj nije ni bitan. Jer je nista naspram ljubavi koju Majka osjeca za svoje dijete.
Majka nekad bude umorna. Nekad joj nedostaju ljudi i stvari iz zivota prije. Ali ne zali. Jer je Srce njenog Srca tu, kraj nje.
Svim Majkama, bioloskim ili ne, zelim sretan Majcin dan.
Nisam shvacala koliko zapravo mogu voljeti dok i sama nisam postala jedna od Vas.
Vjerujem da osjecate tu istu Ljubav na pogled svoje maleno (ili malo vece).
Zelim vam... Prije svega snage i strpljenja. Onda nesto vremena da napunite baterije kako god vama najvise odgovara. I najvise, osmijeha vaseg djeteta.
Post je objavljen 07.05.2021. u 19:52 sati.