Marketing
Potres u Zagrebu
Svaki puta kada dođe račun za komunalnu naknadu i čistoću,dolazi obavezno i letak o potresu,kako se ponašati,postupati u trenu kad zemlja pokaže svoju snagu.Ima to neke koristi,ali i nema,jer na to nikada ne možeš biti pripremljen do kraja,jer dolazi iznenada i jačinom ruši sve pred sobom,a nikakve studije niti moderni aparati ne mogu predvidjeti samu trešnju.
Tako je i naš tada mali Zagreb, po podacima iz onog vremena imao 30 000 stanovnika,doživio svoj veliki udar 1880 godine baš na dan 9.11.
Dok su se u mirnom malom gradu stanovnici spremali za prvu jutarnju kavu,piljarice već raspremale robu po stolovima Harmice,koji službenik navlačio kravatu,koja dokona dama zvala služavku da donese doručak,pijanci teturali gradom,a kurve se žurile na zasluženi počinak poslije burne noći,Zagreb je bio porušen u svega nekoliko minuta od jačine potresa 6,1 richterove skale.
Strašan dan našeg grada....
Tek kad je grad živnuo počeo se širiti na sve strane,jačati u ovom dijelu monarhije,postajati ono što je danas,dovršena je zgrada HAZU u neorenesanom stilu,potres je uništio sve nade i trebalo je srednjevjekovni Zagreb uspavani mali gradić opet dići i postaviti ga na noge.Bogatiji stanovnici pobjegli su kuda koji mili moji,po gradovima monarhije,ali je sirotinja ostala čistiti ostatke urušenih kuća i kućica.Svoj je veliki doprinos pomoći dao August Šenoa,pomažući na sve strane koliko je god mogao,zadobivši pri tom tešku upalu pluća.Stanovnici su pokušali što prije osigurati stanovanje prije dolaska zime,kao da se sve u trenu urotilo protiv grada.
U tom trenu 9 studenog u 7 sati 3 minute oštećeno je 1758 kuća,makar su se podrhtavanja osjetila još do travnja 1881 nisu više bila tako razorna.Na današnjoj Klaićevoj ulici i na Zrinjevcu podignute su drvene barake za stradalnike i one koji u svoje kuće zbog oštećenja nisu mogli koristiti,pa je grad izgledao kao pravo ratište.Na svu sreću nije bilo velikih ljudskih žrtava,poginuo je litograf Stanić,ubio ga je dimnjak ,koji se srušio u Kačićevoj ulici,a dijete koje je imao sa sobom prošlo je bez ogrebotine.Nešto kasnije od ranjavanja umro je u bolnici činovnik Lavoslav Smetana.Nekoliko je građana bilo ozbiljno ozlijeđeno,ali to su dva zabilježena smrtna slučaja.Najmanje su stradale palače Gornjeg grada,koje su građene na starim zidinama,pa su tako i temelji jaki.Sam epicentar potresa bio je u okolici Zeline i Kašine.Potres je počeo podzemnom tutnjavom,uslijedila su dva okomita udara ,nastalo je ondularno gibanje u pravcu sjever-sjeveroistok prema jugozapadu,po izvješću Josipa Torbara iz 1882 godine.Oštećene su bile Markova crkva,koja je bila u tijeku obnove,Katarinina Crkva,zgrada vojnog zapovjedništva,prije jezuitski samostan,,konvikt,gornjogradska gimnazija,popov turen koji se sav raspuknuo.Najviše je skoro pa stradala zagrebačka katedrala kojoj se urušio strop.U to je vrijeme baš Franjo Rački čitao na pokrajnom oltaru misu,a ministrirao mu je budući kipar Valdec.
Do 24.4.1881 godine nebrojeno se puta Zagreb zatresao,otprilike 185 puta.Već 16.11. oko ponoći,zaljuljao se Zagreb opet žestoko,a 10.12.1880 zatresao je potres opet onom jačinom kao i 9.11. u 3 ujutro.
Kad se sve skupa zbroji grad je dobro prošao što se dalo zaključiti i na velikoj misi na Jelačićevom trgu 13.12. koju je odslužio kardinal Mihalović u prisustvu bana i svih odličnika.Već se iduće godine dosta toga popravilo,da se moglo krenuti dalje sa napretkom grada.
Mirko Bogović napisao je pjesmu o potresu...Rod bo ljudski kojno poput mrava – amo – tamo trči,ne miruje – I sveđ nešto snuje i mudruje – Misleć,za sve vijeke da uradi – Kad što lijepa,dobra gdje sagradi – Pače sanja i o vječnoj slavi – Koju mora rad da mu pribavi.....,a potres to sve to uništava,To čovječe tašti ded prosudi – I ponešto bar čedniji ti budi“.
I to neka nam svima bude opomena,da smo kratko na ovom svijetu,a već sutra nas ne mora biti.
Post je objavljen 01.04.2021. u 08:12 sati.