Marketing
BOSANSKA POSAVINA -MIT O PRODAJI
Kada je riječ o Bosanskoj Posavini, još su uvijek prisutne rekonstrukcije događaja koje se kreću u smjeru negativne uloge Republike Hrvatske po pitanju opstanka i obrane tih
podru ja, te je za shvaćanje situacije u Bosanskoj Posavini nužno u kontekst vremena svrstati
i stanje unutar Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine po etkom 1992. godine. U tom razdoblju gotovo trećina teritorija Republike Hrvatske bila je okupirana od strane srpskih
snaga. Srpske snage su kontrolirale teritorije koji su okupljeni u tzv. Republiku Srpsku Krajinu, proglašenu 21. prosinca 1990. godine. Gotovo identičan proces pokrenuli su i bosanskohercegova ki Srbi upravo tijekom 1991. kada je proglašeno nekoliko Srpskih autonomnim oblasti na podru ju tadašnje Socijalisti ke Republike BiH. Taj proces završen je 9. siječnja 1992., kada je proglašena Srpska Republika BiH. Srpske će snage u ljeto 1992.,
pokrenuti operaciju „Koridor-92“ koja će se, prema navodima Jerka Zovka, sastojati od tri
etape. Prva etapa uklju ivala je izbijanje na crtu: Modri a-Pećnik-Derventa, druga je
ozna avala izbijanje na rijeku Savu na odsjeku: ušće Bosne-Velika Brusnica-Bijelo Brdo te
osiguravanje iz pravca Gradačca i Gračanice i ojačavanje snaga prema Orašju, dok je treća
etapa uklju ivala zauzimanje Bosanskoga Broda s okolinom te izbijanje u cijelosti na
prirodnu i državnu granicu Srpske Republike s Hrvatskom na rijeci Savi.
Upravo ova akcija,kojom su se Srbi borili za „koridor života“ ocrtava nastojanja Srba za osvajanjem prometnica koje će ih povezati s Kninom i okupiranim dijelovima RH. Multiplicirane konstrukcije o „prodaji“ Bosanske Posavine gube na snazi ako se proanalizira vojni aspekt bitaka koje su se vodile. U tijeku trajanja sukoba odnos snaga sezao je otprilike do omjera od jedan naprema deset na štetu branitelja u Posavini. Osim konstelacije snaga koje su nedvojbeno određivale tko će dominirati na posavskom ratištu valja naglasiti i konfiguraciju terena koji je isto tako odigrao ulogu u određivanju ishoda bitke.
Pretežno ravničarski teren kakav je karakterističan za Bosansku Posavinu pružao je velike mogućnosti uvježbanim oklopno-mehaniziranim snagama49 kojima su se suprotstavile
generalno slabo opremljene hrvatske postrojbe. Motivirane postrojbe borile su se za „Koridor
života“ koji je za srpsku stranu bilo neophodno probiti kako bi osigurali opstanak . Srpske snage uspjele su u naumu spajanja okupiranih istočnih i zapadnih područja BiH te spomenuta operacija predstavlja vjerojatno i jednu od najbitnijih bitaka za daljnja događanja na području BiH koje su razvidne do današnjih dana.
Nasuprot raznim konstrukcijama pa tako i ovima o „prodaji“ uvijek se nalaze činjenice koje govore same za sebe. Bitno je detaljno i pozorno iščitavati sve ono što nam one nude.
Neosporna je činjenica da bi Bosanska Posavina pala puno ranije da se upravo postrojbe RH nisu uključile u sukobe početkom ožujka 1992. godine. Borbe su potrajale više od pola godine
nakon prvotnih sukoba u Bosanskom Brodu. Hrvatske su se snage unatoč velikim naporima na bojišnicama u Republici Hrvatskoj iscrpljivale do krajnjih granica kako bi obranile Posavinu. Osim na ratištima duž cijele Bosanske Posavine Republika Hrvatska se uključila u sukobe na području cijele BiH i na humanitarni način. Tako je RH do kraja 1992. primila 402768 izbjeglica s područja BiH što također govori o aktivnosti i zainteresiranosti Republike Hrvatske za ljude iz BiH. Na kraju je važno ustvrditi kako svaku temu, a napose ovu koja je još aktivna i živa treba trezveno i objektivno promatrati. Razne su konstrukcije nastale na način koji ne priliči znanstvenom pristupu povijesnoj znanosti.
Post je objavljen 16.03.2021. u 21:55 sati.