Marketing
Sidonija Rubido Erdoedy
Ja ljubim operu.Onaj osobiti osjećaj i ugođaj kazališta dok se orkestra zagrijava,onaj lagani ustajali vjetrič koji pirka iza zastora i iščekivanje početka.Čuje se udaranje čekića majstora ispod dasaka koje život znače,a ti siročeki podboltavaju scenu tik prije nego će na nju uletjeti raspupana mladica od kojih 50 godina i 150 kg žive vage i zaurlati na visokom C ...“ubit ću zeca .ubit ću zeca“ pa đe ga neš ubit kad te vidi,a i još se zove Kunigunda.Pa to je pstsp..Kak te ne bu ubil na kraju balade!Pa nisi ti Karmen,pukla si ko purica,samo te treba nafilati i staviti peći. Svašta si netko umisli,kao one dve koje su ,misleći da su napravile nekaj značajno,ucvilile do bola,ko u Alan Fordu,da su i meni sve suze tekle od ganuća niz leđa,onu prekrasnu „Dalmatino,povišću pritrujena“.Oslobodi,ne zavedi!
Bilo je i takvih opernih uspješnica di su i opet ona sirotinja majstorija zakivali čavle scena-cipela,kak ova ne bi zletila vun od napora iz istih,pa ti se to zove pjevanija ozbiljne glazbe.Pa ti odi u kazalište!Mada je bilo i krasnih opera sa vrhunskim glasovima,ali ćemo njih sad ostaviti analima glazbe.
Kaže jedna draga gospođa da ju uvijek interesira moj početak priče i kamo će on odvesti i sad ju moram razočarati,jer ostajem na operi,mada ima i tu svašta,a kako kiša i dalje uporno pada,a nisam više romantičan nego ustvari ljut,malo ću se obazreti i na drugu stranu medalje i zagrepsti dublje od romantizma opere i dati svemu tome malo stvarniji ton.Pa tko živ tko mrtav.Tko preživi pričat će,svakako.
Osim slavnih faca,plavih laguna ,dama,prijateljica noći,propalica,ljubomornih lutalica ili raskalašenih ciganki imamo i mi dorata za jahanje i to upravo na samom zapećku Hrvatske već pri samoj Sloveniji ,točno pa na današnjim granicama i premda rodom ,ali ne i shvaćanjima Hrvatica sa više mađaronskim odgojem zavapila je kao prva na opernom hrvatskom jeziku. Naša Sidonija rodila se u kuriji u Razvoru pokraj Kumrovca u slavnoj bogataškoj i moćnoj obitelji Erdoedy.stoljetnim vlasto i naredbodršcima Hrvatske,odgojena kako sam rekao u mađaronskom duhu,premda je grana te obitelji počela još ratnički od Tome Bakača.No više su bili priklonjeni savezu sa braćom Madžarima nego domaćoj reči.A mala se odmetnula.
Gojena i pažena u manirima visoke aristokracije sa obaveznim znanjem francuskog,latinskog i naravno njemačkog jezika,primala je i poduku iz glazbe od strane njemačkog glazbenog para operne pjevačice i prvog guslača zagrebačke opere Karlitzky.Kao mlada djevojka vrlo je rano ušla u ilirski krug i postala vatrena navijačica hrvatskog duha,te je kao mlada cura od 14 godina već pjevala Gajevu budnicu „ Još Horvacka ni propala“...Zajedno sa svojim bratom Đurom grofom Erdoedy vatreno je pristala uz Ilirce.
Njezin izuzetan angažman se nastavlja te joj je čak ponuđeno i mjesto operne pjevačice u Beču,što je svakako bilo neprilično za jednu groficu,te ona to odbija i vraća se u domovinu.
MOgu nabrojati nekoliko događaja no,možda povijesno najjači vezan za Zagreb je onaj 1845 godine I to 29 srpnja,kada je nekakva talijanska družina trebala nastupiti u tadanjem gornjogradskom kazalištu,a za vrijeme međučina trebala je nastupiti naravno I Sidonija,pjevajući arije od Lisinskog ,zajedno sa Štrigom I Stazićem.Sama predstava bila je zakazana za kraj srpnja no onda se dogodio krvavi dan.
1846 godine praizvedena je opera “ljubav I zloba” ,a zabilježeno je ovako :
Prva ilirska opera ˝Ljubav i zloba˝ u dva čina po stihovima dr. Dimitrija Demetra, od Vatroslava Lisinskoga, 28. ožujka 1846.
po jednom družtvu odličnih prijateljah i prijateljicah narodne umčtnosti u zagrebačkom kazalištu prvi put predstavljena.U glavnim ulogama nastupaju: Grofica Sidonija Rubido, AlbertŠtriga, Stanić, Pichler i Livadić.Nema tih rieči, koje bi vjerno opisale ono veliko slavlje, kakvo je te poviestne večeri, 28. ožujka 1846., doživjelo kazalište na Markovom trgu! Uspjeh opere bio je izvanredan... Sav narodnjački Zagreb je pohrlio te večeri u kazalište da vidi, da sluša prvu hrvatsku operu...A oni, koji su se u Zagrebu sakupljali oko Kasina, neprija-telji hrvatske narodne misli, madžaroni, kako su ih zvali, morali su se povući u mišje rupe... Oni su našu mladež nazvali hajdučka ilirska četa! Ali ta hajdučka četa izvela je na izvan-redan način prvu hrvatsku operu! Ništa nije koristilo, što su mnogi i mnogi potajno rovarili proti tom radu. Narodni zanos i ljubav za napredak hrvatske kulture su pobiedili.Kazalište se orilo od oduševljenih manifestacija... Svi sudje-lujući bili su zasipani cviećem... Mladež je u gledalištu Lisinskome priredila veličanstvene ovacije...A onaj mali, slabi i nesigurni Lisinski stajao je iza kulisa sav zbunjen... I sretan!... Bila je tu i Hedviga... Ona je dielila sreću i zanos Lisinskoga i svih ostalih. Pobjeda!... Pobjeda!...Grofica Rubido i Štriga bili su izvanredni. Pa oni su pravi umjetnici... Štriga je kasnije u životu i postao glasovit operni umjetnik. A to je bio njegov prvi triumf! ... Danica ilirska doniela je sutradan zanosnu kritiku, velik izvještaj o predstavi, kojeg je napisao pjesnik Stanko Vraz. Nije bilo dovoljno pohvalnih rieči, kojima bi se sreća i radost te zahvalnost mogla izraziti... Stanko Vraz je spjevao i pjesmu u čast grofice Sidonije Rubido, prve hrvatske primadone:
Srdce tuče, lica su vesela, Svim iz očiju divna vatra sieva
Zašto, odkud sva ta radost vela?
Šuti, slušaj — Sidonija pieva!...
No središte slave i pohvala je ipak Lisinski. Svi su sad uvidjeli njegov veliki glasbeni dar... Svi u njega polažu najveće nade!...Pet puta redom prikazivala se prva hrvatska opera Ljubav i zloba. I svakog puta je bilo kazalište dubkom puno oduševljenog obćinstva. Mnogi i mnogi morali su otići kući, raztuženi, jer nisu
Tmurni dani Bachova apsolutizma miču je sa scene,da bi se ona ponovo vratila kad je ovaj otišao u ropotarnicu povijesti nimalo slavno.Izuzetno je naglasiti da je imala dva brata i sestru,koja će kasnije odigrati i jako važnu sporednu ulogu,a samo je brat Stjepan bio kao i ona naklonjen hrvatskoj ideji,dok je ostali dio obitelji bio izuzetno kontaktan sa Madžarima,na štetu Hrvatske.Kako se stalno povijest obrće.
Uzorna,mada stroga dama,živjela je sa odabranikom svog srca,inače njezinim velikim fanom,Antunom pl.Rubidom.Nakon njegove smrti povlači se u dvorac Gornja Rijeka ,uvijek odjevena u crninu sa velikim šeširom kako tvrde suvremenici,zdušno pomažući sirotinju,pogotovo školsku ,tada siromašnu djecu.Umire u Gornjoj Rijeci 1884 u dobi od 65 godina,pokopana nedaleko crkve,koju je potpomagala i obnavljala svojim sredstvima.
Kako sam napisao,imala je sestru Aleksandrinu,prema povjesničarima,priglupu i šepavu djevojku,frustriranu članicu moćnika,koja se zaljubila u sirotog grofa Maksa Keglević-Loborskog,ali je on nažalost bio zaljubljen u drugu,u svoju susjedu Heminu pl.Pisačić-Bedekovčina.Nesretnika je moćni grof Erdoedy prvo lukavo namamio,a onda zatočio u podrumu kurije Razvor ,kako bi ga privolio svojoj kćeri Aleks,no,ta njegova umiljata kćerkica nije mogla izdržati pritisak ljubomore i razočaranja te je mladića otrovala.Tako da i ta danas preuređena kurija ima svoju i mračnu prošlost,a da ovaj puta nije ženski lik odigrao posljednju opernu scenu neposredno prije spuštanja zastora i ovacija publike kakve je doživljavala Sidonija.
Post je objavljen 22.02.2021. u 09:07 sati.