Dobar dan, tebi posjetioče koji čitaš ovaj tekst. Nadam se da je sve u redu, da te zdravlje dobro služi i da nemaš novčanih problema. Uz to se nadam i da su svi tvoji najdraži u dobrom zdravlju i u dobrim odnosima s tobom i međusobno. Hvala na pitanju, i ja sam dobro. Nemam nikakvih posebnih problema. Malo me muči dosada, pa sam jutros odlučio kreirati ovaj članak, da bih nešto radi i na kraju dana znao da isti nije prošao u prazno. Ja volim igre na otvorenom, ali je u ovom periodu bolje biti zatvoren doma: manje se riskira (oni od Bronhija bi rekli da se lakše diše). Igrice na kompjuteru me ne zanimaju puno (imam i problema s očima, i to je dodatni razlog što ih ne uzimam u obzir), a nekako se osjećam previše odrastao za Tombolu, pa se prema tome uopće ne igram.
Isključena prva tema, ostaju mi samo vicevi. Jutros sam malo pretražio po Internetu, dobro se nasmijao i odlučio da one najbolje podijelim s tobom. Da ne bi bili baš kopija, ja sam ih pročitao i zapamtio. Kako moja memorija nije baš slonovska, napisao sam si natuknice na papir. Zatim sam popio podnevnu kavu i evo me sada ovdje da ih ja prepričam, ili preciznije rečeno zapišem na moj način, s mojim riječima. Došla mi je ideja da napravim menu. Poslije doručka dva kratka vica, ona prva. Dok se čovjek ne probudi u potpunosti, a meni treba malo vremena (pa zaključujem da su i drugi takvi, ali nije rečeno da imam pravo), koncentracija mu baš nije velika, pa treba nešto jednostavno i kratko, s trenutnim djelovanjem. Kako su doista kratki, trebaju biti u paru. Poslije ručka jedan dugački i poučan. Dužina pomaže opuštenost, a s time i probavu, a poučnost nam otkriva nove poglede na neke teme koje ponekad gledamo samo iz jednog kuta, samo s jedne strane, bez da uzimamo u obzir da medalja ima uvijek dvije. Poslije večeri, srednja dužina (koncentracija počinje opadati) i nešto doista duhovito. Sve skupa četiri vica, koja ćeš pronaći u nastavku. Dobro čitanje, zabava i ugodan nastavak dana.
Buhe
U jednom sjeniku se održava godišnji kongres buha Hrvatske. Velika je gužva, buhe međusobno razgovaraju u očekivanju da se sjednica otvori. Jedan buha pita drugu:
- Kako si došla ovdje?
- Jednostavno! Uzela sam jednog psa.
Drvored
Jedan pijanac izlazi iz gostionice teturajući. Pijan je kao daska. Krene kući jednom ulicom u kojoj se nalazi prekrasan drvored platana. Teturajući, zanese se u lijevo i udari u jedno drvo. Misleći da je udario u neku osobu, odmakne se i ispriča se zbog svoje nepažnje. Nakon pola minute, udari u drugo drvo i opet se ispriča. I tako se priča nastavlja u sljedećih 7 minuta. Pijanac pomisli:
- Bit će bolje da sjednem na klupu i pričekam dok povorka prođe.