Marketing
Treščerovac
Dvorac Treščerovac
Dvorac je zapušten,izmijenjen i devastiran do krajnjih granica,a nije nam u cjelosti poznato niti njegov izgled prijašnjih stoljeća.Park je neuređen i zapušten,tako da cijeli kompleks odaje jednu veliku nebrigu i tugu.Smješten je u ravnici uz rijeku Kupu i bio bi reprezentativan primjer arhitekture,da su na njemu zahvati novog vremena bili blaži.Sagrađen je također na ozaljskom posjedu,a spominje se u povijesti već rano u 15 stoljeću.Vjerojatno je bio kurija.Promijenio je mnoge vlasnike,kao i mnogi dvorci pa navodimo ili zatičemo tu kroz vrijeme Šubiće Peranske,Vojnoviće,Oreške,Kuševiće,Sakače i Tomašiće,dok ga na kraju ne kupuje industrijalac Josip Prpić,koji ovaj dvor ima sve do II svjetskog rata.Današnji je dvor svoj izgled dobio u 19 stoljeću,ali i kasnije je opet pregrađivan.
Dvor je tipična katnica smještena u neposrednoj blizini Kupe. Oko dvorca protezao se iznimno bogat perivoj (u prilogu). Tomašić je za svog boravka u Trešćerovcu preuredio prostorije te dao dograditi prizemlje za kuhinju. Sagradio je i željezničku stanicu Zorkovac-Polje kako bi bio blizu imanju kao i splav s dva čamca i daskom u sredini. Stavljen je i lanac koji je vukao splav s jedne na drugu stranu Kupe. Svatko od mještana je mogao koristiti splav, ali su zauzvrat trebali odrađivati dio na imanju, te se brinuti za navedeno. Ban Nikola Tomašić umire 1918. godine (pokopan je u cinktoru Župne crkve Sv. Vida u Ozlju). Imanje "Trišćerovci" ostavio je svojoj sestri udovici s dvoje djece. Imanje je u posjedu imalo oko 300 jutara šume i oranica. Ona prodaje imanje bogatom industrijalcu Josipu Prpiću. S obzirom da je bio aktivan član HSS-a, na Trešćerovac su dolazila brojna domaća i strana izaslanstva, te se vodio bogat društveni život (u prilogu fotografija). Na imanju je boravilo i englesko gospodarsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom trgovačke komore Patrickom Hannonom i tajnikom konzervativne stranke sir Philipom Dawsonom. Tom prilikom tajnik konzervativne stranke izjavio je: "Hrvatska je izumila novi oblik umorstva ljudi gostoprimstvom." S obzirom na političku aktivnost čest gost obitelji Prpić bio je i Stjepan Radić. Vladko Maček je 1930. godine boravio jedan dan na imanju u Trešćerovcu. Stigao je vlakom do stanice u Zorkovcu, te potom u pratnji do imanja. Kad se saznalo za posjet brojni mještani Trešćerovca, Polja Ozaljskog i okolnih mjesta dočekali su ga u perivoju ljetnikovca. Prema kronici sakupilo se između 250 i 300 ljudi. Nakon završetka rata zgrada je korištena za zbrinjavanje ratne siročadi, a kasnije kao dom za djecu s mentalnim poteškoćama. Danas se više ne upotrebljava, te stoji prazna.
Post je objavljen 03.02.2021. u 07:34 sati.